Foto: danica.pro / Članovi uprave Podravke i Belupa na fešti Podravkinih jubilaraca i umirovljenika
Prvog dana 2024. godine stupile su na snagu izmjene zakona koji općinama i gradovima omogućava donošenje stopa poreza na dohodak
Porezne stope utvrđuju jedinice lokalne samouprave prema limitima propisanim novim zakonom sa stupanjem na snagu 1. siječnja, navode u Poreznoj upravi.
Ako predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave ne donese odluku kojom će propisati visinu poreznih stopa u propisanom roku, određuje se niža stopa od 20 posto i viša stopa od 30 posto, ističu poreznici.
Kakva je situacija na sjeveru zemlje? U našem kraju među gradovima plaće će se ove godine najviše oporezovati u Ludbregu gdje je niža stopa 21,60 posto, a viša 33,60 posto. Slijedi Varaždin s poreznim stopama od 22 i 33 posto.
Većina gradova ima dosadašnje stope od 20 i 30 posto, uključujući Čakovec, Đurđevac, Križevce, Koprivnicu i Viroviticu. Kako je Vlada ukinula prirez, gradovi koji su ga imali mogli bi zbog toga imati pad poreznih prihoda u proračunu ako su im redovne stope poreza na dohodak ostale iste kao lani.

To se, prije svega, odnosi na Križevce koji su imali prirez od 10 posto, Viroviticu koja je također ostala bez 10 posto prireza i podravsku općinu Kloštar Podravski čiji je prirez iznosio 5 posto. Koprivnica neće biti na gubitku jer prirez nikad nije ni imala.
Ludbreg je ostao bez prireza od 12 posto, a Varaždin je imao prirez od 7,5 posto. Ta dva grada zato su digla stope poreza na dohodak kako bi nadomjestila gubitak prireznih prihoda ove godine.
Na području Koprivničko-križevačke županije najniže stope poreza na dohodak ove godine ima Općina Molve: niža je 15 posto, a viša 25 posto. U Hrvatskoj najviše stope poreza na dohodak propisao je Zagreb: niža je 23,60 posto, a viša 35.40 posto.
Podravkinim i Belupovim menadžerima iz Zagreba, posebno članovima uprave Martini Dalić, Davoru Doki, Ivanu Ostojiću, Hrvoju Čeoviću i Marku Đereku zato bi se itekako isplatilo preseliti u Molve i tamo plaćati porez na dohodak jer bi uštede u njihovu slučaju bile goleme.

Članovi uprave, naime, primaju godišnje u prosjeku između 200 i 300 tisuća eura bruto, i to bez opcijskih dionica na koje se također obračunava porez na dohodak. Zato bi Podravkini i Belupovi upravitelji uštedjeli desetke tisuća eura godišnje kad bi se iz Zagreba preselili u Molve.
Pritom bi, nema nikakve sumnje, ušparali značajan novac i Podravki jer sad gotovo svakodevno putuju na posao iz Zagreba u Koprivnicu trošeći resurse, ali i službene vozače. Ovako bi putovali iz susjednih Molva.
Osim toga, računicu da se presele u tu ljupku podravsku općinu imali bi i koprivnički članovi uprave Podravke Ljiljana Šapina i Milan Tadić. Oni također dobivaju visoke plaće, masne bonuse i velike pakete opcijskih dionica na koje sad plaćaju 30 posto poreza na dohodak, a u Molvama bi plaćali 25 posto.
NEDAVNO OBJAVLJENO