Foto: danica.pro / ILUSTRACIJA
Broj izdanih radnih dozvola za strance u prvih devet mjeseci ove godine manji je za gotovo 15 posto.
Do 30. rujna izdano je ukupno 136.000 (lani u istom razdoblju oko 159.000). Izgleda da se ispuhuje uvoz stranih radnika na domaće tržište rada, a to se najbolje očituje u sektoru graditeljstva: ove godine tu je izdano 40.000 dozvola za strance, a lani u devet mjeseci 55.500, odnosno 39 posto više.
Najveći pad u izdanim radnim dozvolama za strane radnike bilježi Koprivničko-križevačka županija: do kraja rujna ove godine izdano je oko 1800 dozvola, a lani u istom razdoblju gotovo 3000. To je pad od čak 40 posto!
Val kapitalnih projekata u toj županiji bliži se kraju, pa se može očekivati nastavak pada. To je gradnja drugog kolosijeka pruge s pripadajućim objektima, tri aglomeracije, izgradnja dionice brze ceste kod Križevaca.
Slično je i u Varaždinskoj županiji u kojoj je izdano oko 4600 dozvola za strance, što je blizu 40 posto manje. U Međimurskoj županiji u devet mjeseci bilježi se 2800 dozvola, a to je pad od 17 posto.
Do kraja iduće godine u RH trebala bi biti dovršena većina investicija u nove škole i dječje vrtiće, što se također financira europskim novcem. EU projekata, dakle bit će osjetno manje, što bi moglo dovesti i do pada zaposlenosti, posebno u građevinskom sektoru.
Upravo je građevinski sektor, uz turizam, u proteklih godinu dana bio generator rasta zaposlenosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 30. rujna u tom je sektoru bilo zaposleno 152.000 radnika, što je oko 3000 više nego isti dan lani. Toliko je više zaposlenih i u turizmu.
U istom je razdoblju pak u poljoprivredi zaposlenih oko 1000 manje, prerađivačkoj industriji 4000, a trgovini čak 14.500 manje (krajem ovogodišnjeg rujna u trgovini je radilo oko 241.500 osoba, krajem lanjskog oko 256.000).
Ispuhivanje graditeljskog zamaha upogonjenog europskim novcem bit će priličan izazov za našu preskupu državu koja nije provela niti jednu poštenu reformu. Vlada je drastično digla plaće u javnom sektoru, a tko će to financirati u budućnosti – nisu previše razmišljali.
A zasad na vidiku nema novog pelješkog mosta, dvokolosiječne pruge prema Rijeci, autoceste prema Dubrovniku i Koprivnici. Tko preživi, pričat će.
NEDAVNO OBJAVLJENO
