Foto: UNSPLASH / Alexander Schimmeck / ilustracija
Ivan je nepoznatu djevojku u kafiću dirao po stražnjici i dobacivao joj svakojake prostote. Sutkinja ga je oslobodila.
Prema prijavi policije, Ivan (50) je oko 22 sata u kafiću Loco u Zaboku pod utjecajem alkohola od 2,42 promila rukom dirao po stražnjici djevojku (23), čime je ostvario “neželjeno fizičko ponašanje spolne naravi te povrijedio osobno dostojanstvo i stvorio joj neugodno i ponižavajuće okruženje”.
Djevojkin brat zbog toga se naguravao s Ivanom, pa su obojica osuđeni za remećenje javnog reda i mira. No, Ivan sve opovrgava i kaže kako nije točno da bi rukom dirao po stražnjici tu djevojku: “Lažu, nisam je niti taknuo”.
Brat je svjedočio kako je njegova sestra puštala glazbu na juke boxu, a Ivan ju je dirao po stražnjici. Rekla mu je da prestane, ali nije se dao. Potvrdio je to na sudu i jedan od gostiju kafića. Djevojka je pak otkrila kako joj je najprije dobacivao, a onda je počeo rukom dirati po stražnjici.
“U tom trenutku bilo mi je jako neugodno jer je u kafiću bilo više gostiju, a ja tog čovjeka uopće ne poznajem”, rekla je djevojka.
Sutkinja je na koncu u sudnici suočila Ivana i brata žrtve: morali su se gledati u lice i govoriti što je bilo. Na Ivanovu tvrdnju kako nije ništa radio, brat je odgovorio: “Nije tak bilo, vidiš da lažeš, da je seka mogla dojti, bi ti ona rekla kaj si delal, bil si vulgaran”.
Ivan mu je na to odgovorio: “Svi ste bili pijani, jedan drugome ste sjedili u krilu i pili, ti se ne zmisliš jer si bil šumeni”.
Sutkinja je Ivana oslobodila zbog diranja djevojke po stražnjici jer se taj “prekršaj može počiniti samo s namjerom koja je usmjerena na prouzročenje straha ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja radnjama spolne naravi, a koje dovode do povrede dostojanstva osobe”.
“Dakle, namjera okrivljenika da prouzroči strah ili stvori neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje je jedna od odlučnih činjenica za ispunjenje bića prekršaja iz Zakona o ravnopravnosti spolova i kao jedan od konstitutivnih elemenata mora biti navedena u činjeničnom opisu.
Naime, pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, pa iz navedenog razloga sve odlučne činjenice moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja.
U optužnom prijedlogu nije naznačeno da bi okrivljenik postupao s tom namjerom. U činjeničnom opisu nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja. I zato, djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret, na način kako je to činjenično opisano, nije prekršaj, pa je oslobođen“, tumači sutkinja.
NEDAVNO OBJAVLJENO
