Foto: danica.pro / Stara Podravkina tvornica Vegete u Starčevićevoj ulici u Koprivnici
Nacionalni prehrambeni div Podravka danas je kompanija koja svoje proizvode plasira u više od 70 zemalja svijeta na svih pet kontinenata.
Podravkini počeci, međutim, za današnje su pojmove bili skromni – 1949. počela je proizvodnja pekmeza, a ozbiljniji prodor na tržište dogodio se 1957. proizvodnjom instant juha te 1959. kada je u prodaju puštena Vegeta koja je i danas Podravkin najuspješniji i najpoznatiji brend.
Sve je krenulo iz tvornice koja se još uvijek nalazi u Starčevićevoj ulici u Koprivnici, a koja je djelomično zaštićena kao rijedak primjer industrijske arhitekture prve polovice 20. stoljeća.
Stara tvornica danas je mahom izvan funkcije, a u kompaniji su nam potvrdili kako trenutno ne planiraju njezinu obnovu ili prenamjenu.
Takve planove, međutim, imali su arhitekt Antonio Grgić i povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar koji su bivšu tvornicu Vegete željeli pretvoriti u suvremeni kulturni centar.
Kako nam je otkrio Grgić, osmislili su koncept za brownfield projekt koji bi se financirao sredstvima EU fondova, a stara tvornica postala bi suvremeni kulturni centar koji bi kombinirao muzej prehrane s muzejom suvremene kulture i umjetnosti.
– Projekt smo konceptualizirali u nekoliko dimenzija. Stara tvornica urbano bi se revitalizirala i regenerirala, Trg kralja Tomislava kao najveći kvart u Koprivnici koji je Podravka bila izgradila, dobio bi svoj kulturni centar, dobio bi ga i grad, a sve bi pomoglo i u stvaranju lokalnog identiteta Koprivnice i ovog područja – pojasnio je Grgić.
S obzirom da je Podravka najdelikatniji i najkompleksniji proizvod koji su Podravke i Podravci izgradili i koji je rijedak takav primjer u cijeloj Hrvatskoj, naglašava Grgić, logično bi bilo definirati naše ciljeve kroz prizmu prehrambene industrije i njenih izvedenica u suvremenom životu.
– Treća dimenzija projekta je stvaranje svojevrsnog nacionalnog kulinarskog centra jer ne postoji ni jedno mjesto u Hrvatskoj iz kojeg se o hrvatskoj gastronomiji može govoriti u totalu. Podravka u svojim proizvodima objedinjuje sve elemente regionalnih gastronomija Hrvatske pa bi se prema tome iz pozicije jedne Koprivnice o tome itekako moglo govoriti. Sve to smo prije dvije-tri godine predlagali i Podravki i Gradu i Županiji jer vjerujemo da se zajednički interes svih može pronaći – istaknuo je.
Planirani kulturni centar bio bi relevantan i na globalnoj razini, a Grgić ga je usporedio s Nestleovim muzejom u Švicarskoj.
– Odličan je primjer Alimentarium, Nestleov muzej prehrane koji se nalazi u mjestu Vevey u Švicarskoj koje ima 20.000 stanovnika. Dakle, može se biti provincijski grad i globalni igrač, što Podravka i Koprivnica, uostalom, već i jesu – napominje.
Financiranje, kaže, ne bi trebalo biti problem jer Europa inzistira na stvaranju inovacija u kulturi, no sve ipak na kraju ovisi o odlukama koje danas donosimo, a direktno su vezane uz našu zajedničku budućnost.
– Postoje Europski fondovi koji se kontinuirano ponavljaju, a vezani su uz stvaranje kulturne infrastrukture, posebno u kontekstu urbanih regeneracija bivše industrijske infrastrukture. Poljska je takvim programima preobrazila svoje bivše industrijske komplekse u svojim gradovima te se procjenjuje da će 2030. stići Japan po BDP-u. Postoje i razni drugi programi koji nisu vezani direktno uz EU, a kojima se slični brownfield projekti sufinanciraju na području Hrvatske – zaključuje.
NEDAVNO OBJAVLJENO
