Foto: IVAN GROBENSKI/ Načelnik PU Koprivničko-križevačke Marijan Kirin
Nesigurna su i turbulentna vremena u kojima se čini kao da je vječno stanje krize novi životni standard.
Sigurnost je danas zato itekako na cijeni. Ljudi žele živjeti u sigurnim četvrtima, putovati na sigurne turističke destinacije, bezbrižno kupovati na internetu i ne brinuti o tome hoće li se sigurno automobilom vratiti kući s posla.
Hrvatska je još uvijek jedna od najsigurnijih zemalja svijeta, a Koprivničko-križevačka županija može se pohvaliti odličnim stanjem sigurnosti koje se u proteklih desetak godina i nije značajnije mijenjalo.
Mijenja se, međutim, svijet u kojem živimo, a zbog čega se u očuvanje sigurnosti uvijek pojavljuju novi izazovi.
Kako se s njima nose oni čiji je posao “sigurnost i povjerenje”, u razgovoru nam je otkrio načelnik PU Koprivničko-križevačke Marijan Kirin.
D: Kakvo je stanje sigurnosti u županiji s obzirom na susjedne županije? Kako statistički stojimo u kontekstu stanja sigurnosti u Hrvatskoj?
– Stanje sigurnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji ocjenjujem dobrim i stabilnim, kao među ostalim i u ostatku Republike Hrvatske, bez značajnijih odstupanja u odnosu na susjedne županije. Tijekom protekle 2025. godine na području naše policijske uprave evidentirali smo 1.503 kaznena djela, što je 2,2 posto manje nego godinu ranije. Promatra li se dulje vremensko razdoblje, kroz desetak godina, broj evidentiranih kaznenih djela kreće bez većih oscilacija.
Ono što je još važnije, imamo visoku stopu razriješenosti kaznenih djela od 85,6 posto, koja je dodatno povećana u odnosu na prošlu godinu, a što je iznad prosjeka na razini RH. Važno je istaknuti da policijska uprava već nekoliko godina nema evidentiranih težih neriješenih kaznenih djela, pa tako ni ove godine, čime dodatno potvrđujemo visoku razinu učinkovitosti policijskog rada.
I za stanje sigurnosti u cestovnom prometu možemo reći da je povoljnije u odnosu na prethodnu godinu jer bilježimo manje prometnih nesreća, manje prometnih nesreća s poginulim osobama kao i manje prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama.
Trudimo se svakodnevno što više biti prisutni na prometnicama, na različitim lokacijama, djelovati preventivno, ali i represivno kada je to potrebno, kako bismo dodatno povećali sigurnost svih sudionika u prometu. Iako represivne mjere često privlače najveću pozornost javnosti, one su usmjerene na počinitelje najtežih prometnih prekršaja i ponavljače takvih prekršaja odnosno recidiviste.
D: Iz medija se stječe dojam da su neuralgične točke alkohol u prometu te sigurnost na internetu. Je li to točno, ima li nekih drugih kritičnih točaka?
– U javnosti često komuniciramo o sigurnosti u prometu upravo kako bismo informirali i educirali naše građane, podizali prometne kulture ali i razinu samozaštitnog ponašanja. Kada je riječ o alkoholu u prometu, važno je naglasiti da se radi o značajnom sigurnosnom riziku koji s pravom privlači veliku pozornost javnosti.
Vožnja pod utjecajem alkohola i dalje je jedan od ključnih čimbenika nastanka prometnih nesreća, osobito onih s najtežim posljedicama. Taj prekršaj ubraja se među najteže prometne prekršaje, takozvane „4 ubojice u prometu“ te je jedan od prioriteta postupanja policijskih službenika. Zato provodimo kontinuirane preventivne i represivne aktivnosti, od redovitih nadzora prometa do ciljanih akcija.
Sigurnost na internetu također je sve izraženija tema zbog sve veće prisutnosti građana u digitalnom prostoru. Najčešće se radi o različitim oblicima internetskih prijevara na štetu naših građana, ali i različitih zlouporaba podataka. I u tom području kontinuirano poduzimamo preventivne aktivnosti kako bismo informirali i potakli građane na samozaštitno ponašanje. Ne bih rekao da postoji neki dominantan sigurnosni problem, ali moramo na vrijeme prepoznati različite rizike i sukladno tome reagirati, pružiti odgovore na njih.
D: Na koje se načine uopće može poraditi na stanju sigurnosti? Represijom, edukacijom ili dobro usklađenim omjerom jednog i drugog?
– Iskustvo mi govori da je ključ u ravnoteži, kombinaciji jednog i drugog. Samom represijom problemi se ne mogu rješavati. Represija je nužna radi dosljedne provedbe zakona i radi postizanja svrhe kažnjavanja počinitelja, ali bez prevencije i partnerstva s lokalnom zajednicom nema dugoročnih rezultata. Upravo kombinacijom ta dva pristupa postižemo stabilne pokazatelje koje danas imamo gledajući stanje sigurnosti na području naše županije. To je najbolja potvrda da sustav funkcionira.
Naš cilj nije samo sankcioniranje, nego i sprječavanje rizičnih ponašanja prije nego što do problema dođe. To postižemo kroz kontinuirane preventivne aktivnosti, edukacije građana, suradnju s lokalnom zajednicom odnosno drugim institucijama te vidljivu i pravovremenu prisutnost policije na terenu.
D: Koliko je i kakvog točno gospodarskog kriminala na našem prostoru?
– Gospodarski kriminalitet u našoj županiji ne predstavlja dominantan sigurnosni izazov te čini 4,5 posto ukupno evidentiranog kriminaliteta. Na našem području najčešće se bilježe pojedinačni slučajevi prijevara u gospodarskom poslovanju, krivotvorenja službenih ili poslovnih isprava, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaje poreza ili carine te pronevjere. U 2025. godini evidentirano je 67 takvih djela, a tijekom ove godine njih 18, uz kontinuitet njihova uspješnog istraživanja i procesuiranja te bez naznaka organiziranih pojava koje bi sustavno ugrožavale gospodarsko okruženje.
D: Naša je županija pogranična. Znači li to da posebno treba pripaziti na ilegalne migracije i prelaske granice?
– Iako je naša županija pogranična, ulaskom Republike Hrvatske u schengenski prostor promijenjen je način nadzora državne granice, osobito na granici s Republikom Mađarskom, gdje više nema sustavne granične kontrole.
U našoj županiji je manje izražena problematika nezakonitih migracija prema zemljama zapadne Europe. To, međutim, ne znači da sigurnosni aspekti nisu prisutni. Mi kontinuirano pratimo stanje na terenu te, sukladno procjenama, provodimo ciljane aktivnosti u pograničnom području i na glavnim prometnim pravcima, uključujući i provedbu kompenzacijskih mjera.
D: Surađuje li PU koprivničko-križevačka u tom smislu s Mađarskom?
– Suradnja s mađarskom policijom kontinuirana je, profesionalna i na visokoj razini. Razmjenjujemo informacije i provodimo zajedničke aktivnosti. Povremeno organiziramo i zajedničke ophodnje u kojima zajedno rade policijski službenici Republike Mađarske i Republike Hrvatske. Zajednička suradnja vrlo je važna jer omogućava pravovremeno reagiranje na sigurnosne izazove i dodatno doprinosi ukupnoj sigurnosti stanovnika s obje strane granice.
O našoj dobroj suradnji govori i činjenica da ću ovaj tjedan boraviti u Mađarskoj, u Policijsku upravu županije Somogy, gdje ću na poziv tamošnje policije sudjelovati u obilježavanju Dana policije. Time se potvrđuju dobri i partnerski odnosi te kontinuirano jačanje međusobne suradnje.
D: Svake se godine ponavlja vijest o tome da u Hrvatskoj nedostaje policajaca, a brojke koje se navode nerijetko su izražene u tisućama. Nedostaje li kadra u našoj županiji? Kakve su plaće i primanja?
– Kadrovska pitanja rješavaju se na razini Ministarstva unutarnjih poslova kroz planiranje i zapošljavanje, a policijska uprava organizira rad tako da se zadaće izvršavaju učinkovito. Naravno da svaki od nas rukovoditelja, kako ja u ovoj policijskoj upravi tako i moje kolege u drugim policijskim upravama, želimo i težimo imati veći broj policajaca na raspolaganju, ali dobro stanje sigurnosti i javnog reda govori jasno da operativna sposobnost reagiranja i postupanja naše policije ni u kojem trenutku nije dovedena u pitanje.
Primanja su jasno definirana zakonskim i kolektivnim okvirima, uz dodatke ovisno o složenosti poslova, uvjetima rada i radnom stažu. Unazad nekoliko godina zabilježeno je znatno povećanje osnovice plaće, dok Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano radi na unaprjeđenju materijalnih prava i tehničke opremljenosti naših policijskih službenika.
Upravo provodimo kampanju „Postani policajac“, kroz koju građanima približavamo policijski poziv te potičemo mlade kandidate na razmišljanje o policijskoj karijeri. I ovom prilikom ih pozivam da se upoznaju s uvjetima ulaska u naše redove, ali i mogućnostima daljnjeg obrazovanja i profesionalnog razvoja. Na taj način osiguravamo kontinuitet u popunjavanju kadrovskih potreba policije, pa tako i u našoj policijskoj upravi.
D: Društvo smo koje sve više „živi“ na internetu. Je li kibernetički kriminal nešto na što se već sada mora obraćati posebna pozornost?
– Kibernetički kriminalitet je područje kriminaliteta koje kontinuirano raste na globalnoj razini, a tako i kod nas u Hrvatskoj. U 2025. godini na području naše policijske uprave evidentirano je 36 takvih kaznenih djela. Iako njihov udio u ukupnom kriminalitetu nije značajan, riječ je o specifičnim kaznenim djelima koja zahtijevaju posebna stručna znanja i vještine u njihovom otkrivanju i istraživanju.
Mi kao policija ovom području posvećujemo sve veću pažnju, posebice zbog raznolikih pojavnih oblika i modaliteta počinjenja u kojima počinitelji često iskorištavaju lakovjernost i nedovoljnu informiranost građana u svijetu sve dinamičnije digitalizacije.
Upravo iz tog razloga redovito informiramo javnost o svim evidentiranim slučajevima takvih protupravnih ponašanja i savjetujemo na koje načine mogu zaštititi svoje podatke i imovinu. Osim građana, česte meta ovim kaznenih djela su i pravne osobe, osobito trgovačka društva koja u svom poslovanju komuniciraju s velikim brojem kupaca i dobavljača.
Policijski službenici se također kontinuirano stručno usavršavaju, nakon čega svoja stečena znanja prenose građanima, od najmlađih do najstarijih dobnih skupina, kroz preventivne projekte Ministarstva unutarnjih poslova. Informiranost, oprez i odgovorno ponašanje u digitalnom prostoru ključni za smanjenje rizika i najbolja zaštita od kibernetičkog kriminaliteta.
D: Svjedoci smo i globalnih društvenih promjena koje će neminovno preoblikovati i naše prostore. Ima li straha od terorizma?
– Na području Policijske uprave koprivničko-križevačke ne postoje indikacije koje bi upućivale na povećan rizik od terorizma. Međutim, zbog okolnosti koje navodite u svom pitanju – globalnih društvenih promjena i zbivanja u okruženju – policija kontinuirano prikuplja relevantna saznanja, analizira ih i razmjenjuje s nadležnim institucijama koje međusobno surađuju po tom pitanju. Građani mogu biti mirni jer sigurnosti pristupamo odgovorno, sustavno i profesionalno.
D: Televizijske serije i filmovi često se bave neriješenim slučajevima. Postoji li takvo što i u realnosti? Koji je najstariji neriješeni slučaj?
– Naravno da takvi slučajevi postoje i u realnosti, jer teško je zamislivo da bilo koji policijski sustav na svijetu može razriješiti baš sva kaznena djela. Podatak da se ukupna razriješenost kaznenih djela na području naše policijske uprave dugi niz godina kreće iznad 80 posto predstavlja vrlo dobar pokazatelj učinkovitosti policijskog rada.
No još važnije je to što nemamo nerazriješena teška kaznena djela, osobito ona protiv života i tijela i s elementima nasilja, koja izazivaju povećanu pozornost javnosti i samim time utječu na subjektivni osjećaj sigurnosti naših građana. Policija kontinuirano radi na svim nerazriješenim slučajevima i oni ostaju predmet postupanja bez vremenskog ograničenja.
Upravo to potvrđuje i primjer kaznenog djela iz 1998. godine koje je, nakon više od dva desetljeća, uspješno razriješeno te su osumnjičene osobe procesuirane. Takvi slučajevi jasno potvrđuju da policija sustavno i ustrajno radi na svakom predmetu, sve dok se ne utvrde sve relevantne činjenice i odgovornost počinitelja.
NEDAVNO OBJAVLJENO
