Foto: IVAN GROBENSKI / Damir Šijak bere jagode po kiši u koprivničkom naselju Starigradu
Sezona jagoda kratka je, ali slatka i traje od travnja do lipnja, no svoj vrhunac doživljava baš u svibnju.
Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u Koprivničko-križevačkoj županiji samo su tri registrirana uzgajivača isključivo jagoda, i to na sveukupnoj površini od 0,6 hektara.
Čini se malo, no to je prije svega zato što vlasnici OPG-ova koji jagode uzgajaju na manjim površinama i uz neke druge kulture nisu zavedeni u podacima Agencije, a ne zato što ova proljetna poslastica nije tražena roba.
Jedan od njih je i Damir Šijak koji u Starigradu nedaleko Koprivnice jagode uzgaja uz rajčice, paprike, luk i krastavce, a bavi se i proizvodnjom organskog humusa uz pomoć kalifornijskih glisti te brašna mljevenog na kamenom mlinu.
Šijak je svoje prve jagode posadio još 1994. godine, a danas ih na maloj površini iza svojih plastenika uzgaja usputno.
Zatekli smo ga baš pri berbi na koju se bacio odmah po dolasku s posla. Sreća je, kaže, u tome što mu je to ujedno bio i posljednji dan na radnome mjestu pa će u mirovini imati još više vremena – raditi.
– Žao mi je što ste došli po kiši, ali moramo pobrati… Barem će se vidjeti realni uvjeti posla – šali se Šijak koji svoje jagode redovno prodaje na koprivničkoj tržnici.
Berba će trajati tri tjedna, a onda sezona za jednorotke završava, dok se mjesečarke beru redovno.
– Imam još jednu berbu u listopadu i studenom, ali to su jagode koje posadim u kolovozu i te su najslađe. Ovo ovdje je većinom sorta Clery. Malo su čudnog oblika, ali su izrazito slatke – pojašnjava.
Cijena im se kreće od tri eura za mjericu od pola kile ili šest eura za kilu, dok su se jagode iz Italije, na primjer, u subotu prodavale za 2,89 eura u pakiranju od 500 grama. Ova je godina za jagode počela dobro, no Šijak napominje kako učestalo kišno vrijeme ne valja jer tada plodovi brže propadaju.
– Idealno bi bilo da su u plasteniku, ali to poskupljuje proizvodnju, a to se za tri tjedna koliko je sezona ne isplati. Meni to ne treba jer imam samo oko 3000 sadnica. Sve uspijem prodati na tržnici, iako mi se čini da tržnica polako odumire. Ljudi su naviknuti na trgovačke centre.
Trgovački centri ruše cijenu, a ljudima je, razumljivo, cijena najvažnija. Mislim da desetak posto kupaca ne pita za cijenu i najvažnije im je da je domaće, a ostatak… kupit će jeftino pa taman da i ne valja – kaže Šijak.
Uzgoj jagoda, napominje, nije isplativ ako nije velik, a to pak mijenja vrstu proizvodnje.
– Nema šanse da bih ja to onda sam mogao i prodavati, nego bi trebao imati nekoga tko bi to otkupljivao i išao prema trgovačkim centrima, a za to je onda potrebna i drugačija papirologija… Ovako sam neovisan od svega toga, mogu ih sam uzgojiti, pobrati, sortirati, spakirati, otpremiti tržnicu i prodati. Osim toga, ove manje količine uvijek odu, nije mi se još dogodilo da dobre jagode moram baciti – priznaje.
Šijak kaže i da je jagode nekad uzgajao na većoj površini, no da mu danas nedostaje pomoć pri proizvodnji te da je lakše navodnjavati manji nasad koji se nalazi blizu plastenika.
Što se pak državne poljoprivredne politike tiče, vraća se na primjer jagoda iz Grčke.
– Uvoz je možda jeftiniji, ali iz Grčke do Hrvatske ipak moraju putovati i to se vidi. Nekoliko dana su na putu, a onda se ne mogu i isti dan prodati. Ja ovo danas berem, a sutra ću prodati. To znači da ih ne moram ni toliko štititi, a ovi iz Grčke ako žele da im izdrže desetak dana, moraju to tretirati s kemikalijama jer inače nema šanse… Ako jagodu koju sam ubrao ne prodam u roku tri dana, četvrti ju mogu baciti. Eto, toliko o tome – zaključuje.
U razgovoru nas je u jednome trenutku prekinula sve jača kiša pa smo Šijaka posjetili i sutradan na tržnici na kojoj je već prije 9 sati ujutro prodao oko pola svih svježe ubranih jagoda.
Čini se da kupci ipak prepoznaju kvalitetan domaći proizvod naspram jeftine uvozne alternative, a problem na kraju nisu niti cijena niti proizvođači, nego država koja i u ovom slučaju ide ‘grlom u jagode‘.
NEDAVNO OBJAVLJENO
