Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskim školama još uvijek nije obavezan predmet ili izvannastavna aktivnost.
U Hrvatskoj se prema nacionalnom kurikulumu iz 2019. godine u svim osnovnim i srednjim školama provodi kao međupredmetna tema što znači da obrazovni sadržaj nije vezan uz samo jedan školski predmet, nego je integriran u nekoliko različitih predmeta.
Građanski odgoj kao međupredmetna tema u hrvatskim se školama tiče osposobljavanja učenika za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge, odnosno lakše snalaženje u demokratskom društvu u kojem žive.
Kao poseban predmet ili izvannastavna aktivnost, građanski odgoj provodi se u stotinjak škola u Hrvatskoj i to najčešće zbog lokalnih inicijativa.
Primjer jedne takve inicijative je uvođenje građanskog odgoja kao fakultativnog predmeta u sve srednje škole na području Koprivničko-križevačke županije.
Program „Škola i zajednica (ŠiZ)” namijenjen je učenicima drugih i trećih razreda, a projekt je pokrenut u suradnji s Institutom za društvena istraživana u Zagrebu te idejnim začetnikom programa dr. sc. Borisom Jokićem.
U osnovnim školama u Koprivnici i Đurđevcu, građanski odgoj i dalje se provodi tek kao međupredmetna tema, a iznimka su Križevci koji su ga kao izvannastavnu aktivnost od 2023. godine uveli u Osnovnoj školi Ljudevita Modeca te Centru za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju.
Izvannastavnu aktivnost u OŠ Ljudevita Modeca u Križevcima vodi učiteljica Nikolina Hrg, a ciljevi nastave obuhvaćaju promicanje nenasilja, tolerancije i solidarnosti, razvijanje ljudskih vrijednosti te razvoj aktivnost i odgovornog građanstva.
I dok predmet građanskog odgoja u osnovnim školama na nacionalnoj razini izostaje prije svega zbog jedinstvene i sustavne političke odluke o njegovom standardiziranju i uvođenju, u Križevcima se lokalna inicijativa pokazala uspješnom.
Kako su nam rekli iz Ureda gradonačelnika Tomislava Katanovića, učenici su ovom izvannastavnom aktivnošću zadovoljni te stječu važne vještine.
– Građanskim odgojem želimo da djeca u Križevcima nauče kako, između ostaloga, funkcionira lokalna samouprava te koje sve mogućnosti u zajednici imaju za svoj razvoj. Kroz ovaj program dobivaju alate da postanu aktivni građani koji razmišljaju kritički i brinu o svom gradu – kažu.
Dodaju i kako su ključni rezultati u tri godine provođenja programa bili učenje o radu lokalne samouprave i otkrivanje sportskih kulturnih i društvenih mogućnosti koje im grad nudi za osobni razvoj, praktično učenje, terenska nastava i volontiranje naspram ‘suhoparne’ teorije te razvoj vještina poput medijske pismenosti, empatije i rješavanja problema u svakodnevnom životu.
Zašto se Koprivnica još nije povela križevačkim primjerom, pitali smo zamjenicu gradonačelnika Kseniju Ostriž.
– U koprivničkim osnovnim školama ostali smo na međupredmetnom modelu kao i većina Hrvatske. Najčešće se teme građanskog odgoja obrađuju na satima razrednika, biologije, povijesti i prirode te hrvatskog jezika. To je integrirani model koji djeci ne povećava opseg satnice – rekla je Ostriž.
Dodala je i kako je građanski odgoj integriran i u gradske vrtiće gdje se djeca sudjelovanjem u različitim projektima upoznaju s predmetnim temama.
– Važan dio građanskog odgoja je i Dječje gradsko vijeće i Dječji gradonačelnik, odnosno gradonačelnica koji redovito rade na svojim sjednicama u gradskoj upravi, a zastupnici su djeca iz svih koprivničkih osnovnih škola. Vijeće je osnovano još 2009. godine i ima 20 članova, a jedna od najvažnijih aktivnosti je „Veliko srce koprivničkog djeteta” gdje se pojedinci i razredi nagrađuju za posebno humane i solidarne projekte ili aktivnost – zaključuje.
Iako građanskog odgoja kao zasebnog predmeta u koprivničkim osnovnim školama još uvijek nema, zanimljivo je da je Osnovna škola Đuro Ester bila jedna od škola čiji su nastavnici radili na izradi recentnog nacionalnog kurikuluma koji građanski odgoj predviđa kao međupredmetnu aktivnost.
Nažalost, zbog ljetnih praznika ovih dana nismo uspjeli doći do nastavnika škole, no njihovo sudjelovanje u izradi nacionalnog kurikuluma kao i činjenica da je škola bila jedna od osam koje su u Hrvatskoj bile odabrane za eksperimentalnu provedbu Kurikuluma građanskog odgoja i obrazovanja, čini OŠ Đuro Ester idealnim kandidatom za premijerno uvođenje građanskog odgoja kao izvannastavne aktivnosti u Koprivnici.
Osim nedostatka nacionalne političke volje, uvođenje građanskog odgoja u osnovne škole koče i česte ideološke podjele i rasprave, posebno u redovima onih konzervativnog ili crkvenog svjetonazora.
I dok nitko nije protiv poučavanja o demokraciji i demokratičnosti, konzervativci i Crkva imaju problema s određenim stavkama programa građanskog odgoja poput poticanja sekularizma, tema koje se dotiču rodnog identiteta, prava LGBTQ+ zajednice i spolnog odgoja te straha da bi taj predmet mogao istisnuti važnost vjeronauka u školama.
NEDAVNO OBJAVLJENO
