Foto: PODRAVKA / Mišel Jakšić, Martina Dalić i Andrej Plenković u Podravki
Država u iduće dvije godine planira masovnu rasprodaju tvrtki iz svojeg portfelja.
Kako doznajemo, od 118 tvrtki u portfelju Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), udjeli u 81 tvrtki koji su raspoloživi prodavat će se sukcesivno ove i iduće dvije godine. Vlada ove godine planira prodati udjele u 35 tvrtki, iduće u 25, a 2028. godine u 21 tvrtki.
Neslužbeno smo doznali kako je među njima i državni udjel u Podravki! Ali, ne cijeli. Za prodaju je, naime, raspoloživo 16,56 posto dionica od ukupno 19,72 posto koje kontrolira Centar za restrukturiranje i prodaju (ostatak je založen kao jamstvo za kredit vukovarskog Borova).
Udjel paradržavnog Kapitalnog fonda od 5,7 posto nije na prodaju, tvrdi naš visoki izvor blizak Vladi. Zasad. To ipak ne znači kako će tako i ostati.
“Ali, ovih 16,56 posto državnih dionica u Podravki morat ćemo prodati najkasnije do kraja 2028. godine. To je obveza prema Organizaciji za ekonomsku sigurnost i suradnju u koju Hrvatska želi ući iduće godine”, otkriva naš sugovornik.
Osim Podravke, država će se u istom paketu u iduće dvije godine morati riješiti i 30 posto udjela u Croatiji osiguranju te 25 posto u Luci Rijeka. Končar – zasad – nije u tom planu jer 28 posto javnog vlasništva posjeduje Kapitalni fond, ne CERP. Država ima dodatnih oko 2 posto, ali to nije raspoloživo za prodaju.
Očekuju se i prve reakcije lokalne politike na vijest da država definitivno izlazi iz vlasništva najveće hrvatske prehrambeno-poljoprivredne kompanije koja ipak neće na popis tvrtki od posebnog državnog interesa.
U većinskom vlasništvu države je 47 pravnih osoba, od kojih je 38 od posebnog interesa za Hrvatsku, a preostalih devet nije, pa je moguća i njihova prodaja. To su Borovo, Brijuni rivijera, Jadranbrod, Hrvatski centar za razminiranje, HCR-CT RO, Imunološki zavod, Jadroplov, Plinacro i Uljanik.
Ovo je pak 38 pravnih osoba od posebnog interesa za RH i one se sigurno neće prodavati:
ACI, Alan, AKD, APIS, CERP, Croatia Airlines, Državne nekretnine, FINA, Hrvatska pošta, HBOR, HEP, HINA, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Hrvatska Lutrija, HPB, HRT, HAC, Hrvatske šume, Hrvatske vode, HROTE, HŽ Cargo, HŽ Infrastruktura, HŽ Putnički prijevoz, INA, JANAF, Jadrolinija, Narodne novine, Odašiljači i veze, Pleter, Plovput, zračne luke Dubrovnik, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Zadar i Zagreb te Zrakoplovno-tehnički centar.
Sve informacije koje smo objavili dio su Vladina dokumenta koji je otišao i u OECD, svjetsku organizaciju koja okuplja 38 najrazvijenijih zemalja svijeta (26 europskih) i u koju Hrvatska želi ući iduće godine.
Članice OECD-a su: Australija, Austrija, Belgija, Čile, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Island, Italija, Izrael, Japan, Južna Koreja, Kanada, Kolumbija, Kostarika, Latvija, Litva, Luksemburg, Mađarska, Meksiko, Nizozemska, Novi Zeland, Norveška, Njemačka, Poljska, Portugal, Slovačka, Slovenija, SAD, Španjolska, Švedska, Švicarska, Turska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
NEDAVNO OBJAVLJENO
