Foto: ILUSTRACIJA / danica.pro
Hrvatska je početkom travnja imala oko 1,55 milijuna zaposlenih, što je oko 17.000 više nego početkom epidemije potkraj ožujka prošle godine.
Rezultat je to, prije svega, Vladinih mjera očuvanja radnih mjesta tijekom epidemije, ali i nije bilo nekog izbora. Da država nije osigurala plaće radnicima u najpogođenijim sektorima, vojska nezaposlenih slila bi se na burzu i ostvarila pravo na naknadu.
Na sjeveru zemlje najveći rast zaposlenosti tijekom epidemijske krize dogodio se u Varaždinskoj županiji, koja ima oko 1140 zaposlenih više nego potkraj ožujka lani. Na Varaždin otpada gotovo 500 novih radnih mjesta, otkrivaju novi podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Na drugome je mjestu Bjelovarsko-bilogorska županija s oko 720 osiguranika više u proteklih godinu dana. Treća je Međimurska županija sa 670 zaposlenih više, četvrta Krapinsko-zagorska (plus 510), peta Virovitičko-podravska (335), a šesta Koprivničko-križevačka (320).
Kad je riječ o većim gradovima, zaposlenost je u epidemiji najviše rasla u Zagrebu (plus 2100), Osijeku (plus 680) i Karlovcu (660). Najviše osiguranika pak izgubili su Dubrovnik (630 zaposlenih manje), Pula (280) i Šibenik (220). Razlog je jasan: podbačaj turističkih aktivnosti.
| ZAGREB | +2100 |
| OSIJEK | +680 |
| KARLOVAC | +660 |
| VARAŽDIN | +490 |
| SVETA NEDJELJA | +450 |
| PETRINJA | +360 |
| KUTINA | +300 |
| SISAK | +270 |
| SLAVONSKI BROD | +230 |
| ČAKOVEC | +200 |
NEDAVNO OBJAVLJENO
