Foto: E-TWO-ENERGY / Idejno rješenje kompleksa termoelektrane na drvnu sječku kod Podravkinih tvornica
Zbog „Friščićeve elektrane“ u Koprivničkom Ivancu – nikad izgrađene goleme termoelektrane na drvnu sječku u blizini Podravkinih pogona na Danici – državi je prijetio odštetni zahtjev stranog investitora težak čak 71 milijun eura, odnosno više od pola milijarde kuna.
Investitor, nizozemska kompanija Amlyn holding, još je 2016. godine protiv Hrvatske pokrenula arbitražu tražeći da je se obešteti zbog propasti megainvesticije u Podravini. Ovih je dana, točnije 22. listopada, u međunarodnoj arbitraži njihov zahtjev odbijen kao neosnovan.
Kako su naveli u Državnom odvjetništvu, Arbitražni je sud, pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu, u cijelosti odbio zahtjev za naknadu štete Amlyn holdinga protiv RH u iznosu od 71,1 milijuna eura s kamatama po kamatnoj stopi 8,34 posto godišnje. S kamatama taj se iznos do danas popeo na više od 800 milijuna kuna.
Predmet postupka bila je naknada štete zbog propasti investicije, i to zbog postupanja državnih tijela (Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo graditeljstva i Ministarstvo zaštite okoliša), agencija i trgovačkih društava u vlasništvu RH (Hrvatske šume, HEP) u razdoblju od 2013. do 2016. godine.
Amlyn je u tužbi tvrdio kako je RH njihovim postupanjem počinila četiri povrede energetske regulative koj se odnose na izvlaštenje i obvezu pravičnog i poštenog postupanja prema stranom ulagatelju. Riječ je o projektu koji je pod imenom TEKI (Termoelektrana Koprivnički Ivanec) Amlyn pokrenuo još 2009. godine.
Hrleca se optuživalo da je iz zajedničke tvrtke izvukao čak 601.000 eura koje je utrošio za kupnju stana površine 200 kvadrata u Zagrebu koji je odmah darovao sinovima.
Elektrana je trebala biti jedna od najvećih na biomasu u Hrvatskoj, kapaciteta 20 megavata. Preko tvrtke koju su osnovali u Hrvatskoj, e-two-energy, u šest godina uloženo je više od 8 milijuna eura u kupnju zemljišta za pogon i ishođenje potrebnih lokacijskih i građevinskih dozvola, te ostale dokumentacije za projekt.
Elektranu je snažno gurao bivši šef HSS-a i koprivničko-križevački župan Josip Friščić, pa je u projekt ušao i tadašnji HSS-ov tajkun Borislav Hrlec koji je postao 25-postotni partner njemačko-nizozemskom investitoru Jurgenu Barthu Steinkeu iz Amlyn holdinga. Sve je krenulo nizbrdo promjenom vlasti 2012. godine i dolaskom Zorana Milanovića (SDP) na čelo Vlade, a Zvonimira Mršića na čelo Podravke.
Ubrzo su se izmijenili uvjeti za gradnju termoelektrane, a Podravka je otvoreno naglašavala kao se protivi njezinoj izgradnji pokraj svojih tvornica na Danici. Još ranije, u doba dok je na čelu Podravke bio HSS-ov menadžer Miroslav Vitković, naručena je studija Instituta Hrvoje Požar u kojoj su navedene količine štetnih tvari koje će emitirati “Friščićeva elektrana” čija je gradnja planirana neposredno uz Podravkinu mesnu industriju Danica i Belupove tvornice lijekova.
U međuvremenu su pukli odnosi između njemačkog investitora i hrvatskog partnera Borislava Hrleca koji je kasnije završio i s optužnicom za gospodarske malverzacije i izvlačenje novca iz tvrtke. Hrleca se optuživalo da je iz zajedničke tvrtke izvukao čak 601.000 eura koje je utrošio za kupnju stana površine 200 kvadrata u Zagrebu koji je odmah darovao sinovima.
Tužitelji su Hrleca teretili i da je na teret tvrtke e-two-energy kupovao opremu i uređivao kupljeni stan u Zagrebu, odjevne predmete, obuću, kozmetiku i slično, servisne usluge, plaćao troškove privatnih putovanja i ugostiteljskih usluga. Na taj je način ostvario korist od gotovo 8,5 milijuna kuna, pisalo je u optužnici.
NEDAVNO OBJAVLJENO
