Foto: GRAD KOPRIVNICA / Uklanjanje otpada s divljeg odlagališta
Podravina i Prigorje diči se svojim prirodnim ljepotama, a Koprivničko-križevačka županija može se pohvaliti brojnim područjima koja su dio ekološke mreže Natura 2000.
Natura 2000 je najveća koordinirana mreža područja očuvanja prirode u svijetu, a Hrvatska je dio mreže postala ulaskom u Europsku uniju.
Na području Koprivničko-križevačke županije, unutar spomenute mreže zaštićena su područja Bilogore i Kalničkog gorja, gornji tok Drave, Mura, Peteranec, Crni jarki, Đurđevački peski, Kalinovački peski, Zovje, Čepelovačke livade, Kalnik-Vranilac, Ris, Crna gora, Glogovnica te Brezovica-Jelik.
Svim tim područjima upravlja Županijska javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode koja je prošle godine provela niz aktivnosti praćenja očuvanosti prirode u posebnim rezervatima, park šumama, značajnim krajobrazima, spomenicima prirode, spomenicima parkovne arhitekture i regionalnim parkovima.
I dok su najveći prirodni neprijatelji prirode strane invazivne vrste crvenouhe kornjače, prave svilenice, žljezdastog nedirka i japanskog hmelja, još je veći neprijatelj svih zaštićenih lokaliteta čovjek.
Na svim lokalitetima problem su česte devastacije postavljene infrastrukture za posjetitelje poput info tabli i oznaka, klupa, nadstrešnica za bicikle i slično. Uz uništavanje infrastrukture, nekontrolirani dolasci posjetitelja često dodatno uništavaju prirodi, a najveći su problem divlji deponiji smeća i otpada.
Divlji deponiji pronađeni su u posebnom botaničkom rezervatu Crni jarki i Dugačko brdo, na Malom Kalniku i Kalniku uz smeće se kradu info table te se uništava vegetacija i stijene, a na livadi u Zovju kod Đelekovca zbog odlaganja otpada je otežana košnja nužna za opstanak livadnog biotopa.
Otpad je pronađen i u ornitološkom rezervatu Veliki Pažut, park šumi Župetnica, na područjima značajnog krajobraza Čambina i Jelkuš, u regionalnom parku Mura – Drava, na Đurđevačkim pijescima…
Ljudska nebriga problem je i u poznatom parku Šumarije Repaš gdje se nalaze stabla hrasta lužnjaka. Uslijed orezivanja grana, starija stabla lome se i ugrožavaju sigurnost posjetitelja, a koji se pak ne pridržavaju propisanih pravila ponašanja u park šumi.
Inače, Županijska javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode je neprofitna organizacija te je proračunski korisnik Koprivničko-križevačke županije. To zapravo znači da ljudi uništavaju ona zaštićena područja o kojima Ustanova brine koristeći njihov novac.
NEDAVNO OBJAVLJENO
