Foto: danica.pro / ILUSTRACIJA / Glasanje na izborima
Lokalne izbore u svibnju s posebnim interesom dočekuje i oko 20.000 zaposlenih u gradskim, općinskim i županijskim upravama te najmanje 30.000 u lokalnim poduzećima.
Prema podacima Ekonomskog instituta Zagreb, u proteklih 18 godina nakon četiri kruga lokalnih izbora broj zaposlenih u općinama veći je za 250 posto, u županijama za 100 posto, a gradovima za 50 posto.
“Prema zadnjem raspoloživom podatku, u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19.047 službenika i namještenika, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10.777 u gradovima i 5861 u općinama.
U Zagrebu je bilo zaposleno ukupno 3085 službenika i namještenika” otkriva za Večernji Dubravka Jurlina Alibegović, znanstvenica Ekonomskog instituta Zagreb.
Ti podaci dovoljno govore o važnosti lokalnih izbora za stranke i nestranačke kandidate. Nakon svakih izbora buja lokalna uprava, premda Hrvatska ima sve manje stanovnika kojima je ta uprava na raspolaganju.
Osim 50-ak tisuća radnih mjesta u lokalnoj upravi i lokalnim komunalnim i drugim poduzećima, politika na lokalnoj razini kadrovira i u vrtićima, školama, zdravstvenim i kulturnim ustanovama.
Vlasti na državnoj razini već desetljećima najavljuju opsežnu reformu lokalne uprave, ali osim kozmetike nikad se ništa suštinski nije promijenilo. Zašto? Pa, upravo zbog brojki koje su iznesene u ovome tekstu.
NEDAVNO OBJAVLJENO
