Porastao je broj pacijenata s akutnim infarktom miokarda na području Koprivničko-križevačke županije, otkrivaju podaci županijskog Zavoda za hitnu medicinu.
Lani ih je bilo 103, a godinu prije 90. Zabrinjavajuć je podatak da su protekle godine svi pacijenti s težim infarktom zbrinuti u zagrebačku Kliničku bolnicu Dubrava. Timovi Zavoda za hitnu medicinu do Zagreba su prevezli 77 pacijenata, dok je helikopterom hitne prebačeno 26 osoba.
Kako nam je u ponedjeljak objasnila ravnateljica Županijskog zavoda za hitnu medicinu Zlatica Kučko Gudelj, direktnim hitnim prijevozom u KB Dubravu prevezeni su oni pacijenti kojima je akutni infarkt miokarda s elevacijom ST-segmenta (STEMI) dijagnosticirao neki od hitnih timova na terenu.
UGRADNJA STENTA
Takvih je pacijenata lani bilo 38, dok je 39 pacijenata premješteno u kliničku bolnicu nakon što su prethodno bili zaprimljeni na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu u koprivničkoj Općoj bolnici.
Helikopter hitne prošle je godine intervenirao 41 put, od čega je 26 pacijenata (više od 60 posto) imalo akutni infarkt miokarda. Drugim riječima, svi pacijenti koji su u Koprivničko-križevačkoj županiji prošle godine zbrinuti sa STEMI simptomima infarkta, završili su u zagrebačkoj Dubravi.
– Razlikujemo poptuni infarkt miokarda (STEMI) uslijed kojeg se pacijenti odmah voze u KB Dubravu i predinfarktno stanje koje bi se i moglo zbrinuti u Koprivnici. To je zato jer je kod potpunog infarkta miokarda potrebna ugradnja stenta, a to se obavlja u Dubravi – pojasnila je Kučko Gudelj.
POKUŠAJ REANIMACIJE
Dodala je i da se stanje pacijenta u ovakvim slučajevima može promijeniti iz minute u minutu.
– Postoje slučajevi kada STEMI pacijenti doslovno ušetaju u Objedinjeni hitni prijem u koprivničkoj bolnici, gdje ih se zaprimi, no ubrzo ih se vozi u Zagreb bez ikakvih oklijevanja. Ima i slučajeva na terenu kada se čini da je pacijent relativno dobro, krene se s transportom u bolnicu, a u međuvremenu se razvije STEMI pa se opet ide u Dubravu.
Vjerojatno je bilo i onih koji su se javili u bolnicu sa simptomima infarkta, pa nisu razvili STEMI zbog čega su zbrinuti ovdje, no takvih je sigurno mali broj – zaključila je.
Prošle je godine nakon srčanog zastoja preminulo ukupno 218 pacijenata. Pokušaja reanimacije bilo je 87, a u 13 slučajeva bili su uspješni, odnosno pacijent je spašen.
DEFIBRILATORI
Kako bi se stalo na kraj crnoj statistici, mnogi su gradovi i županije nabavili automatske vanjske defibrilatore (AED) za laičku primjenu, a koji su postavljeni na javno dostupnim mjestima.
AED uređaja u Koprivničko-križevačkoj županiji sveukupno ima 12; pet u Koprivnici, dva u Križevcima i jedan Đurđevcu, a ostali se nalaze u okolnim općinama.
Javni defibrilatori, ističe Kučko Gudelj, na prostoru županije nikad nisu korišteni, no Županijski zavod za hitnu medicinu kontinuirano radi na edukaciji stanovništva o njihovog uporabi.
Lokacije svih AED uređaja u Hrvatskoj dostupne su i na interaktivnoj karti Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.