Cijena pšenice na burzama u SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu porasla je čak 50 posto u proteklih mjesec dana.
Najveći skok dogodio se od početka ruske invazije na Ukrajinu do danas, kad je cijena skočila oko 40 posto. Na taj je problem u nedjelju na Twitteru upozorio iskusni švedski diplomat Carl Bildt.
“Drugi učinak ruske agresije je porast globalnih troškova hrane. Cijena pšenice porasla je za 50 posto od početka agresije, pri čemu je Ukrajina drugi najveći svjetski izvoznik, Egipat, primjerice, među ostalima jako ovisi o uvozu žitarica. To će imati političke učinke u nekoliko zemalja”, napisao je Bildt.
U nedavnom tajnom izvještaju analitičara ruske sigurnosne službe FSB-a, koji je ovih dana procurio u javnost, navodi se kako bi nakon ljeta i sezone žetve mogla zavladati globalna glad u svijetu jer su “Ukrajina i Rusija najveći izvoznici”.
“Ukrajina i Rusija zajedno drže 25 posto svjetske proizvodnje žita i sigurno će doći do velikih poremećaja na svjetskom tržištu. Ustvari, oni se već događaju. Iz naše perspektive vidimo da je ovo pravi trenutak da prepoznamo da Hrvatska proizvodi dovoljno žita za svoje potrebe.
Odnosno, da konačno shvatimo koliko je važno da u proizvodnji najvažnijih i najosnovnijih poljoprivrednih proizvoda možemo zadovoljiti svoje potrebe. Srećom da imamo prostora i mogućnosti za povećavanje obradivih površina”, naglasila je šefica Podravke Martina Dalić u razgovoru za Večernji.
Na hrvatskoj burzi zasad nema velikih cjenovnih skokova. Prema podacima tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi, protekli tjedan prosječna veleprodajna cijena pšenice u Hrvatskoj iznosila je 1,98 kuna. To je 32 posto više nego u istom razdoblju lani, ali i 7 posto niže nego u tjednu prije toga.
No, mnogi analitičari slažu se kako će nakon podbačaja žetve u Ukrajini – dakle nakon ljeta – poremećaj na svjetskim tržištima biti ogroman. Sreća u nesreći je da Hrvatska ima dovoljno pšenice za svoje potrebe.
Lani je Hrvatska imala rekordnu žetvu i po količini i po kvaliteti pšenice. Ostvaren je prinos od gotovo milijun tona pšenice odlične kvalitete, čime je zadovoljena otprilike polovica godišnjih domaćih potreba. To znači da smo na europska tržišta izvezli čak 500.000 tona.
Ove je godine pšenica posijana na oko 160.000 hektara, što je za 15-ak tisuća više nego godinu ranije. Poljoprivrednici očekuju da bi prinos mogao biti barem isti kao lanjski – dakle oko milijun tona.