Foto: MORH (vojne čizme Inkop obuće)
Bivši direktor Inkop obuće Zdravko Rogan (58) osuđen je na godinu dana uvjetnog zatvora zbog višemjesečne neisplate plaća za oko 200 radnika.
Rogana se teretilo da kao direktor tvrtke iz Poznanovca u Zagorju od veljače do rujna 2016. nije isplaćivao plaće radnicama u ukupnom bruto iznosu od oko dva milijuna kuna. Inkop obuća kasnije je završila u stečaju, ali i dalje radi.
Većina radnika Inkop obuće poznate po proizvodnji vojnih čizama za MORH zarađivala je oko 3800 kuna neto mjesečno. Direktor u tom razdoblju plaću nije isplatio ni sebi.
Rogan se na sudu branio kako je na nagovor nadzornog odbora početkom 2016. pristao u teškoj financijskoj situaciji preuzeti funkciju direktora jer je druga opcija bila stečaj.
“Prije toga sam 34 godine radio u prodaji, surađivao s najvećim kupcima i imao veliko iskustvo. Nadao sam se da ću nekako moći osigurati posao za firmu. Cijeli svoj radni vijek proveo sam u Inkop obući”, rekao je Rogan.
Znao je, kaže, da na računu tvrtke nema novca za isplatu plaća i znao je da plaće isti tren ne može isplatiti. No, nadao se da će se potpisati ugovori i da će plaće moći isplatiti. U vrijeme kada je postao direktor već se kasnilo s plaćom za prosinac 2015. godine.
Sve je, međutim, pošlo krivo zbog raspada bivše Oreškovićeve Vlade, pa se u siječnju nije potpisao očekivani ugovor s MORH-om za vojne čizme. Podsjetimo, zbog pritiska tadašnjeg šefa HDZ-a Tomislava Karamarka srušena je Vlada HDZ-a i Mosta.
Još 2011. je potpisan okvirni sporazum sa MORH-om prema kojem su u zagorskoj obućarskoj tvrtki idućih sedam godina mogli računati na posao s vojskom.
“No, 2016. došlo je do raspada vlade, djelovala je takozvana tehnička vlada. Ugovor s vojskom konačno je sklopljen u travnju 2016. i bio je manjeg opsega od onog prethodne godine”, branio se bivši direktor koji danas radi u Croatiji osiguranju za plaću od 3200 kuna.
Općinski sud u Zlataru, međutim, ocijenio je kako je Rogan bio svjestan da radnici rade i da za rad imaju pravo na plaću. Bio je svjestan, kao što je to i svakoj osobi koja prima plaću jasno po naravi stvari, da obračun dospjelih, a neisplaćenih plaća predstavlja ovršnu ispravu.
“Također, bio je svjestan da je zabranjeno uskratiti plaću radniku za njegov rad. Okolnost da bi optuženik preuzevši dužnost direktora želio spasiti firmu, nije okolnost koja bi ga ekskulpirala od kaznene odgovornosti”, zaključuje u presudi sutkinja Aleksandra Leljak.
Radnici koji su oštećeni zbog neisplata plaća upućeni su da svoja potraživanja od bivšeg direktora ostvare u privatnim parnicama. No, to mogu učiniti samo ako presuda postane pravomoćna. A do nje još je dug put.
NEDAVNO OBJAVLJENO
