Foto: danica.pro / Voće i povrće u Konzumu / ILUSTRACIJA
Hrvatska proizvodi premalo hrane za svoje potrebe, to je pradavna notorna činjenica.
Potvrdila je to i kratka inspekcija trgovačkih lanaca u utorak u Koprivnici. Bili smo u potrazi za domaćim krumpirom koji nam je trebao za današnju blagdansku peku, ali nismo ga uspjeli naći. Jer domaćeg krumpira u Koprivnici danas nije bilo.
U Lidlu ga uopće nema već dva dana, boks s krumpirom zjapi prazan. U Kauflandu domaći uvoznik iz Međimurja zatrpao je odjel različitim pakiranjima uvoznog krumpira iz Egipta. U Plodinama i Sparu slična priča. U Konzumu se pak može naći pakirani iz Francuske ili mladi rinfuza iz Bosne i Hercegovine.
No, bitno je da je moćni Vujnovčev Enna fruit, najveći dobavljač voća i povrća za Konzum, potjerao međimurski krumpir iz tog trgovačkog lanca. Sad, dakle, ispada da je krumpir u Hrvatskoj čista egzotika, nešto poput ananasa ili manga. Jer se mora uvoziti.
To ne treba čuditi ako se pogledaju posljednji podaci o samodostatnosti u proizvodnji voća, povrća i žitarica u Hrvatskoj. Prema službenim podacima Ministarstva poljoprivrede i Državnog zavoda za statistiku, samodostatnost krumpira u Hrvatskoj iznosi tek 58 posto.
Drugim riječima, domaćom proizvodnjom možemo pokriti tek 58 posto godišnje potrošnje krumpira. Ali, to nije bilo dovoljno da mjerodavne državne institucije učine sve kako bi se međimurski krumpir, primjerice, ipak našao na policama najvećeg domaćeg trgovačkog lanca.
Podaci Ministarstva poljoprivrede otkrivaju kako je naša ukupna samodostatnost u svim vrstama povrća tek 50 posto, a u svim vrstama voća samo 38 posto. Podaci se odnose na 2021. godinu, ali brojke su vjerojatno jako slične današnjima.
Mlijeka godišnje proizvedemo 66 posto od ukupne potrošnje, ostatak moramo uvoziti. U jajima smo konačno samodostatni – podaci DZS-a otkrivaju kako ih proizvedemo 100 posto od onoga što nam godišnje treba.
Situacija je posebno pohvalna u uljaricama čija je samodostatnost predlani iznosila čak 219 posto (proizveli smo čak 119 posto više od potreba) te žitaricama sa samodostatnošću od 161 posto (61 posto više nego što nam treba).
Samodostatnost u mesu je oko 71 posto. Najveća je u mesu peradi, 90 posto, a slijede ovce i koze (76 posto), goveda (70 posto) i svinje (61 posto). U prva dva mjeseca ove godine uvezli smo 32.750 svinja iz Danske i oko 30.000 iz Nizozemske. Oko 8200 goveda uvezli smo iz Rumunjske, a 4900 iz Mađarske.
Bogodmana zemlja poput Hrvatske, tužna je istina, godišnje mora uvesti 30-ak posto mesa, 50 posto povrća i čak 62 posto voća. Uvoz je i veći od tih brojki jer dio domaće proizvodnje završi u izvozu. Žalosno da žalosnije ne može biti.
NEDAVNO OBJAVLJENO
