Hrvatska elektroprivreda konačno je Financijskoj agenciji predala poslovne izvještaje za prošlu godinu.
Prema tim brojkama, HEP je lani imao 18,6 milijardi kuna prihoda, što je čak 80 posto više nego predlani. No, neto gubitak iznosio je nevjerojatnih 4,5 milijardi kuna, i to zbog Vladine uredbe o ograničavanju cijene struje i plina.
S gubitkom su poslovale i druge sastavnice iz HEP grupe. Tako je HEP Proizvodnja prikazala minus od 4,3 milijuna kuna, HEP Elektra je u gubitku od 482 milijuna kuna, HEP Toplinarstvo lani bilježi 113 milijuna kuna neto gubitka, a HEP Opskrba oko 1,5 milijuna.
Vlada je zbog toga potkraj ožujka donijela odluku o davanju dioničarskog kredita HEP-u od 400 milijuna eura uz kamatu od 4,5 posto godišnje te je pokrenut postupak dokapitalizacije kompanije u ukupnom iznosu od 900 milijuna eura (400 milijuna kredit plus 500 milijuna čista dokapitalizacija).
“HEP-u je potreban novac zbog pretrpljenih gubitaka iz paketa mjera Vlade RH, s naglaskom na primjenu Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, donesenih radi pomoći građanima i ostalim ugroženim kupcima energije, u procijenjenom iznosu do 900 milijuna eura”, rekli su u Vladi.
Zajam će se otplatiti jednokratno i dospijeva u cijelosti na naplatu 24 mjeseca od dana korištenja druge tranše. Može se otplatiti pretvorbom iznosa dospjele glavnice u temeljni kapital, ulogom u pravima. Čitaj: neće se otplatiti, već će se pretvoriti u temeljni kapital.
Tako ispada da će Vladine mjere zbog kojih je HEP lani završio u golemom minusu na koncu platiti sami građani kroz dokapitalizaciju HEP-a.