Hrvatska godišnje uvozi čak 60 posto potrebne energije – nafte, plina, električne energije.
Prema podacima Eurostata, predlani je na području Europske unije uvezeno oko 57 posto potrebne energije. Nafta i derivati čine 67 posto uvoza, prirodni plin 24 posto, kruta fosilna goriva četiri, električna energija tri posto.
Najveći udio nafte i naftnih derivata došao je iz SAD-a (16 posto), prirodni plin uglavnom je stigao iz Norveške (30 posto), a najveći udio uvoza krutih fosilnih goriva (uglavnom ugljena) potječe iz Australije (31 posto), navode u Europskom statističkom uredu.
Najviše energije uvoze Malta, čak 98 posto godišnje potrošnje, Luksemburg (91) i Cipar (88), dok je najniža ovisnost zabilježena u Estoniji (pet posto), Švedskoj (27) i Latviji (29 posto). Hrvatska je, dakle, sa 60 posto iznad EU prosjeka.
Mađarska godišnje uvozi 49 posto energije, Slovenija 46 posto, Srbija 41 posto, a BiH tek 28 posto. Potonja zemlja ima relativno malen uvoz zbog slaboga gospodarstva, niske ovisnosti o plinu i značajnoj proizvodnji električne energije.