Foto: BJELOVARSKI SAJAM / ILUSTRACIJA
Samo jedna županija u proteklom je desetljeću ostvarila ukupan pad broja zaposlenih na svojem području, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Brojke HZMO-a otkrivaju nam kretanje ukupnog broja osiguranika po županijama (svih koji plaćaju mirovinsko po bilo kojoj radnoj osnovi) na dan 31. listopada ove godine u odnosu na isti dan 2012. godine.
Bjelovarski kraj jedini je u Hrvatskoj koji je u tom razdoblju zabilježio pad broja osiguranika, odnosno broja zaposlenih, i to za čak 900. Sve druge županije imaju značajan rast zaposlenosti, izuzev još jedne – Koprivničko-križevačke.
Potonja je županija, naime, u proteklih deset godina broj zaposlenih povećao za skromnih 230. U usporedbi sa svim drugim županijama (osim bjelovarske), to je mizerna brojka. Cijela Hrvatska u tom desetogodišnjem razdoblju bilježi oko 160.000 zaposlenih više.
Zagorje je u 10 godina povećalo broj zaposlenih za oko 6500, Varaždin za 7700, virovitički kraj za 1500, a Međimurje za 4600. Iznadprosječno razvijena Zagrebačka županija, primjerice, u proteklom je desetljeću stvorila oko 18.000 više zaposlenih osoba.
I kad je riječ o manje razvijenim županijama, njihove brojke osjetno su bolje od Koprivničko-križevačke. Sisački kraj ima oko 2000 zaposlenih više nego potkraj listopada 2012. godine, Lika oko 1800, požeški kraj 2000, a Vukovarsko-srijemska županija oko 2500 osiguranika više.
Zaključak? Bjelovarski i podravski kraj imaju ozbiljnih razvojnih problema. Političke elite koje vode te dvije županije – a i središnja državna vlast – o tome bi morale povesti mnogo više računa nego dosad. Europski novac i investicije u infrastrukturu samo mogu kamuflirati stvarnu razinu problema.
NEDAVNO OBJAVLJENO
