Foto: danica.pro / ILUSTRACIJA
Gradski vijećnici bi u srijedu na sjednici Gradskog vijeća trebali potvrditi donošenje odluke o Programu zaštite zraka na području Koprivnice u razdoblju do 2029. godine.
Program bi trebao obuhvatiti aktivnosti praćenja stanja kvalitete zraka, ali i uspostaviti mjere kojima bi se količina onečišćujućih tvari smanjila.
Iako je donošenje takvog Programa zakonska obaveza svakog velikog grada, u Koprivnici već godinama postoji zabrinutost za kvalitetu zraka koju građani udišu.
Medijsku prašinu prvi je puta podigla prašina koja se u Koprivnici pojavila u ožujku 2021. godine. Podaci državnog portala za praćenje kakvoće zraka tada su pokazali da Koprivnica ima najlošiji zrak u Hrvatskoj i to zbog onečišćenja lebdećim česticama PM10 i PM2,5.
Iz Odjela za zrak Zavoda za zaštitu okoliša su tada pojasnili kako su glavni problem mala kućna ložišta na kruta i tekuća goriva iz kojih se lebdeće čestice u zraku posebno akumuliraju zimi uslijed niskih temperatura. Dodatni problem bio je i dolazak saharskog pijeska, istog onog koji je u Hrvatsku stigao i ovih dana.
U Koprivnici postoje dvije stanice za praćenje kvalitete zraka. Jedna se nalazi u parku Lenišće, a druga u Ulici Braća Radić kod sajmišta. Te mjerne stanice očitavaju samo količinu lebdećih čestica u zraku, no ne i ostale onečišćujuće tvari i njihove granične vrijednosti.
Sumporov i dušikov dioksid, ugljikov monoksid, benzen i živu koprivničke mjerne stanice uopće ne uzimaju u obzir, zbog čega su podaci o onečišćenju zraka u gradu nepotpuni i uopće se ne mogu uzimati u obzir prilikom ocjenjivanja kvalitete zraka. Drugim riječima, čak i kada bi zrak bio loš, mjerne stanice to ne bi prepoznale.
Točnije podatke o kvaliteti zraka u Koprivnici u realnom vremenu ima Hrvatski telekom, a prema tim podacima, kvaliteta zraka 2021. godine bila je odlična baš kao što je i danas.
Grad je zbog javnih polemika o kvaliteti zraka u javnosti prije četiri godine odlučio samostalno i neovisno provesti dodatna mjerenja kakvoće zraka.
Kako saznajemo iz Grada, mobilna mjerna stanica koja mjeri sve parametre onečišćenja tada je postavljena u Kampus te na reciklažno dvorište u Herešinu. Nikakvih većih onečišćenja ili nedopuštenih vrijednosti štetnih tvari u zraku tada nije bilo.
To potvrđuje i Program zaštite zraka u kojem stoji kako je od 2020. godine do danas jedino prekoračenje graničnih vrijednosti bilo zabilježeno prije pet godina na mjernoj stanici Koprivnica – 1 lebdećim česticama PM10.
Najveći su problem, stoji u dokumetnu, kućna ložišta na kruta goriva. Ona su na području grada prisutna u 32 posto kućanstava, dok se ostali griju na prirodni plin.
Uz njih, značajni onečišćivači su Belupo, Bilokalnik, Carlsberg, Hartmann, Podravka te Opća bolnica Koprivnica koji su obvezni jednom godišnje podatke o emisiji onečišćujućih tvari slati u Registar onečišćavanja okoliša.
Njihove emisije, međutim, nisu bile dovoljne da bi se zrak u Koprivnici kontinuirano mogao ocijeniti kao loš, a količina onečišćujućih tvari koje ispuštaju u atmosferu u zadnje četiri godine stalno pada.
Grad je sada predloženim Programom donio niz ciljeva i mjera kojima nastoji očuvati postojeću kvalitetu, a najvažniji su smanjenje emisije onečišćujućih tvari i neugodnih mirisa u zraku, informiranje javnosti i podizanje javne svnijesti o stanju kvalitete zraka, smanjenje emisije prekursora prizemnog ozona te međusektorska suradnja na području zaštite zraka.
NEDAVNO OBJAVLJENO
