Država kreće u predstavljanje projekta priuštivog stanovanja kojim želi riješiti gorući problem mladih obitelji – nemogućnost da dođu do vlastitog doma.
Novim Zakonom o priuštivom stanovanju država do 2030. godine planira izgraditi 8000 novih stanova putem Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), te obnoviti i staviti u funkciju postojećih 9000 tisuća državnih stanova.
Vlada za tu namjenu namjerava do 2030. godine uložiti oko dvije milijarde eura te dodatnih 3,5 milijardi eura do 2034. godine, otkrio je ministar graditeljstva i potpredsjednik Vlade Branko Bačić.
Vjerojatno najuspješniji projekt priuštivog stanovanja u povijesti naših prostora provela je koprivnička prehrambena kompanija Podravka vlastitim snagama i sredstvima 70-ih godina prošlog stoljeća. Bilo je to doba snažnog razvoja tvrtke i velikog vala zapošljavanja na krilima Vegete i juha.
POVOLJNI KREDITI
Došlo je do velikih migracija stanovništva iz sela u Koprivnicu, ali i iz drugih djelova Jugoslavije, prije svega stručnoga i visokoobrazovanog kadra. No, nije bilo dovoljno stambenih jedinica. Podravka je shvatila da se to mora brzo riješiti, pa je uvela vlastiti model stanogradnje.
Tako je od 1967. do 1979. godine Podravka izgradila ukupno 318 novih stambenih jedinica u što je uložila gotovo 194 milijuna dinara, te je početkom 1980. godine raspolagala s nešto više od 500 stanova u društvenom vlasništvu.
Podaci iz Podravkine monografije izdane 1980. godine otkrivaju kako je tvrtka godišnje u prosjeku gradila 24 nova stanova. Ali, ne samo to: tu su bila i “značajna izdvajanja za pomaganje (kreditiranje uz vrlo povoljne uvjete) individualne stambene izgradnje kod zaposlenih radnika”.
“Tako je od 1967. do 1980. godine, uz primjenu temeljito razrađenih kriterija i angažiranje Saveza sindikata i organa samoupravljanja, odobreno čak 2815 takvih kredita u ukupnom iznosu (po tekućim cijenama) od gotovo 90 milijuna dinara”, navode u tvrtki.
U Podravki procjenuju kako je iznimno povoljnim kreditima svoje stambeno pitanje riješilo dodatnih oko 1500 obitelji radnika. Uz 500 izgrađenih stanova, to je ukupno 2000 radničkih obitelji s vlastitim krovom nad glavom.
RAZVOJNI PROBLEM
Sva ta ulaganja “znatno su ublažila stambenu krizu, tako da u Podravki faktički nema radnika s obitelji i stažom dužim od šest godina koji nema riješeno stambeno pitanje”, kažu.
U tom razdoblju u Koprivnici je kod Podravkinih tvornica u Starčevićevoj niknulo cijelo stambeno naselje na današnjem Trgu kralja Tomislava s više stambenih zgrada, osmerokatnica i četverokatnica. Tvrtka je dala i zgradu koja je preuređena u dječji vrtić.
Radnici koji su dobivali društvene stanove po određenim kriterijima plaćali su mjesečnu simboličnu naknadu. Kasnije su, ukidanjem takvog stambenog fonda u procesu pretvorbe i privatizacije Podravke, mjesečnu naknadu nastavili uplaćivati u gradski proračun.
Time je Podravka riješila ključni razvojni problem sredinom 70-ih: rastuću potrebu za radnom snagom zbog gradnje novih tvornica i proširenja postojećih pogona. Jer strelovit razvoj kompanije kreće u drugoj polovici 60-ih godina, kad se Vegeta prvi put počela prodavati u tisućama tona.
No, bilo je to vrijeme socijalizma i radničkog samoupravljanja, kad se profit ulagao u ljude, razvoj, kulturu, sport, raznodu i odmarališta. Danas se vlasnicima isplaćuju dividende…