Hrvatska je sredinom prošle godine imala oko 3,88 milijuna stanovnika, objavio je Državni zavod za statistiku.
To je kontinuiran nastavak rasta još od sredine 2022. godine, kad naša zemlja bilježi najmanje žitelja u novijoj povijesti: oko 3,86 milijuna. U tri godine, dakle, Hrvatska je demografski narasla za oko 20.000 stanovnika.
No, u tim podacima nazire se prilično opasan trend koji traje još od hrvatske samostalnosti. Hrvatski je kontinent – s izuzetkom grada Zagreba i Zagrebačke županije – pogođen brutalnim depopulacijskim trendom. Za razliku od obale koja se oporavlja.
Riječ je o opasnoj neravnoteži. Dok se sjever i istok zemlje prazne od stanovništva, Zagreb i jug rastu. To je poguban proces. Na području Zagreba i Zagrebačke županije u protekle tri godine, tako, broj stanovnika narastao je za više od 21.000.
KONTINENT ODUMIRE
Jadranske županije pak imaju gotovo 34.000 žitelja više. Prednjače Istra (10.000), Split (8000), Zadar (7000) i Šibenik (5000). Za razliku od njih, kontinent odumire: u tri su godine županije u središnjoj, sjevernoj i istočnoj Hrvatskoj izgubile više od 31.000 ljudi.
Najgore je u Osječko-baranjskoj koja je ostala bez 6400 stanovnika. Slijede Vukovarsko-srijemska (5000), Sisačko-moslavačka (4500), Brodsko-posavska (3000), Bjelovarsko-bilogorska i Požeško-slavonska (po 2600), Virovitičko-podravska (2400), Karlovačka (2000) te Koprivničko-križevačka (1600).
Na sjeverozapadu je malo manje bolno, ali trend svejedno nije dobar. Zagorje je u tri godine izgubilo oko 900 stanovnika, a Varaždin oko 200. Međimurska županija ima 100-tinjak žitelja više nego sredinom 2022. godine.
Danas, primjerice, Koprivničko-križevačka (98.800) i Bjelovarsko-bilogorska (97.800) imaju otprilike isto stanovnika kao Osijek. Virovitičko-podravska (66.900) ima manje žitelja nego Zadar, a Ličko-senjska (43.000) je po stanovništvu manja od grada Varaždina.