U Hrvatsku je stigao virus Zapadnog Nila koji se najčešće prenosi ubodom komaraca.
Prvi slučaj zaraze danas je zabilježen i u Koprivničko-križevačkoj županiji, potvrdila je to Draženka Vadla, specijalistica epidemiologije pri Županijskom zavodu za javno zdravstvo.
– Lani je registriran jedan slučaj, predlani tri, a 2018. godine imali smo šest oboljelih od West Nile groznice – kaže Vadla.
Lanjski slučaj zaraze posebno je ostao zapamćen po tome što je pacijent prema pisanju Podravskog lista naposlijetku preminuo u koprivničkoj bolnici.
Vadla ipak ističe kako u tom slučaju groznica uzrokovana virusom nije navedena kao uzrok smrti, a članak koji je Podravski objavio u međuvremenu je uklonjen.
OPREZ ZA RIZIČNE SKUPINE
Groznica Zapadnog Nila je bolest uzrokovana istoimenim virusom, a epidemije se javljaju sezonski od kolovoza do sredine listopada. Rezervoar virusa su divlje ptice selice, a primarni prenosioci su zaraženi komarci iz roda Culex. Virus uobičajeno cirkulira između ptica selica i komaraca te slučajno prelazi na ljude i druge životinje, no bolest se ne prenosi s čovjeka na čovjeka.
– Problem je što se zaraza potencijalno može razviti u teško bolest koja zahvaća središnji živčani sustav. Sumnju na to će pobuditi pojava encefalitisa kod starijih ljudi u ljetnim mjesecima te pojava encefalitisa s izraženom mišićnom slabošću. Kao i u ostalih zoonoza, u rizične skupine ubrajamo populaciju koja je zbog boravka u prirodi, češće izložena ubodima komaraca – pojašnjava doktorica Vadla.
Bolest se javlja između trećeg i 14. dana nakon uboda zaraženog komarca, a kod većine ljudi prolazi bez simptoma. Kod manjeg broja ljudi može doći do pojave blagih simptoma bolesti poput povišene temperature, glavobolje, bolova u tijelu, mučnine i povraćanja.
MOŽE SE RAZVITI TEŠKA BOLEST
– Ponekad se javljaju i natečeni limfni čvorovi ili osip na koži na prsima, trbuhu i leđima. Ovi simptomi obično traju tjedan dana, ali mogu potrajati nekoliko tjedana s umorom i poremećajima koncentracije – kaže Vadla.
Dodaje da se teška bolest razvija u 1 posto zaraženih, a simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, ukočenost vrata, dezorijentiranost, komu, tremor, slabost mišića, gubitak vida, ukočenost i paralizu.
– Bolest se razvija u encefalitis ili meningitis. Simptomi mogu potrajati nekoliko tjedana te neurološki učinci mogu biti trajni. Starije osobe i imunokompromitirane osobe imaju znatno povećanu vjerojatnost razvoja teške bolesti, uključujući meningitis i encefalitis u odnosu na osobe koje nisu imunokompromitirane – objasnila je.
CJEPIVO NE POSTOJI
Licencirano cjepivo za ovu bolest ne postoji pa je liječenje simptomatsko, osim u težim slučajevima koji zahtijevaju hospitalizaciju na intenzivnoj njezi.
Najlakši način sprečavanja zaraze je zaštita od uboda komaraca te održavanje životnog i drugog prostora kako bi se onemogućilo njihovo razmnožavanje.
– Koristite sredstva protiv komaraca. Na otvorenom nosite duge rukave i hlače te čarape i odjeću svjetlijih boja. Onemogućite komarcima ulazak u prostore u kojima boravite i spriječite bilo kakvo nakupljanje stajaće vode – preporučuje Vadla.
OPASNA STAJAĆA VODA
Napominje kako je komarcima za razvoj potrebna stajaća voda u kojoj se ljeti mogu razviti za pet do 10 dana. Upravo je zato važno čistiti mjesta na kojima se voda nakuplja te održavati zelene površine kako bi se spriječilo zadržavanje odraslih komaraca.
Doktorica Vadla na kraju kaže i kako se osobe nakon uboda komarca u pravilu ne javljaju u Zavod za javno zdravstvo, nego je vjerojatnije da će se sa simptomima bolesti obratiti liječniku ili se uputiti na hitni bolnički prijem.
Takav se slučaj dogodio u Zaboku gdje se mlada djevojka u noćnim satima javila u bolničku hitnu službu nakon uboda komarca koji nije izazvao nikakve simptome.
Imali li takvih ili sličnih slučajeva kod nas te kada je pravo vrijeme za odlazak na hitnu nakon uboda komarca, pitali smo i koprivničku Opću bolnicu, no do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovor.