Foto: KUTJEVO D.D. / Berba grožđa u kutjevačkim vinogradima
Proizvodnja vina u posljednjih deset godina u Hrvatskoj ozbiljno je podbacila, pokazuje analiza Financijske agencije o poslovanju poduzetnika u vinarstvu od 2008. do 2018. godine.
Ukupni prihodi vinara lani su iznosili oko 658 milijuna kuna i bili su 17 posto manji nego prije deset godina. Ostaje za utjehu da se tržište ponešto oporavlja pa je u odnosu na preklani zabilježen rast prihoda od gotovo tri posto.
Broj zaposlenih u vinskim poduzećima istodobno je pao za četvrtinu i prošle je godine stao na brojci od 1300 radnika. Valja uzeti u obzir kako tom analizom nisu obuhvaćeni OPG-i i obrti, već samo trgovačka društva.
Najveći domaći proizvođač vina, porečka Agrolaguna, ostvario je lani prihod od 119 milijuna kuna, što je pad od pet posto u usporedbi s prethodnom godinom. Grožđa u Hrvatskoj najviše proizvode Iločki podrumi s lanjskim ostvarenim prometom od 68 milijuna kuna (tri posto više).
U sjevernoj Hrvatskoj najviše vina proizvedu poduzeća u Međimurju: lani su imali prihod od 13,4 milijuna kuna što je 28 posto više nego preklani. Na drugom i trećem mjestu su virovitički i koprivnički kraj sa po osam milijuna kuna. Virovitičani su podbacili za 28 posto, a Podravci za sedam posto.
Krapinsko-zagorska županija je četvrta na sjeveru s oko šest milijuna kuna priihoda od prodaje vina, što je rast od čak 90 posto u usporedbi s pretprošlom godinom. Varaždinci su peti sa skromnih 2,3 milijuna, a Bjelovarčani šesti s 1,6 milijuna kuna.
Najviše zaposlenih u tom biznisu u poduzećima imaju Međimurci, blizu 70, a drugi su Virovitičani s oko 25 prijavljenih radnika u vinarstvu.
Najviše se vina prošle godine proizvelo na području Istarske (210 milijuna), Dubrovačko-neretvanske (99 milijuna) i Osječko-baranjske županije (59 milijuna kuna).
NEDAVNO OBJAVLJENO
