Poštovani gospodine Majdak, spasitelju nevinog križevačkog puka iz koprivničkog ropstva, čini se da bih ipak trebao nešto pojasniti o odnosima između naša dva grada i funkcioniranju zajedničke nam nesretne županije. Principijelno sam protiv toga da ijedna jedinica lokalne samouprava bude na bilo koji način u nekoj zajednici ako se u tome ne osjeća ugodno. Ako je u pitanju i nešto negativnije od toga, primjerice da jedna na neki način iskorištava i tlači drugu, onda tu vezu treba energično prekinuti. Treba doći do mirnog i civiliziranog razlaza, sukladno zakonskim procedurama za takve slučajeve.
Kad je riječ o općinama, to i nije tako rijedak slučaj, s obzirom da je procedura puno jednostavnija, ali nema razloga da se to ne dogodi i na županijskim razinama. I tu netko treba biti prvi. A vi, gospodine Majdak, volite biti prvi i zahvaljujući tome opjevani, poput epskih deseteračkih junaka, u svojoj napaćenoj sredini. Slava vam ne gine. Iskoristite tu jedinstvenu šansu. Izvedite Križevci i četiri (neka mi oproste građani Gornje Rijeke što sam ih u kobnom i neoprostivom novinarskom cajtnotu zaboravio!) okolne općine iz neugodnog koprivničkog zagrljaja.
RAŠIRENIH RUKU
Iskoristite mogućnost da porezna sredstva koja izdvajate ili dobivate iz državnog fonda za poravnanje iskoristite samo i jedino za vaše potrebe. Zaslužili ste to. Nemojte ništa davati svojim podravskim ugnjetačima. Neka konačno životare isključivo na vlastiti račun. Kako nisu znali cijeniti prigorsku dobrotu, očito je da moraju biti kažnjeni. Pravda mora biti zadovoljena.
Nema nikakve dvojbe da će vas Zagrebačka županija dočekati raširenih ruku. Tamo obožavaju hrabre gradove i općine koje bježe iz okupiranih područja i traže spas u njihovom zagrljaju. Ako, pritom, kako je to u vašem slučaju, bjegunci zauzvrat ništa ne traže, onda će biti još radosniji. Za razliku od žicara koji obitavaju u tom zagrebačkom prstenu, pokazat ćete svima da se može živjeti samo od vlastitog rada.
Posebno će biti ponosni što su pridobili srednjovjekovno županijsko središte i što će na taj način baštiniti i jednog sveca, a to će im dići ugled među ljubiteljima starina i kulturnog naslijeđa. Napokon će se gospodarski i prometno zaokružiti. Velikogoričani, Samoborci, Zaprešićani, Dugoselčani, Jaskanci i svi ostali iz zahvalnosti će se složiti da se promijeni i županijski naziv. Ubuduće će to biti velika i moćna Zagrebačko-križevačka županija. Tko tamo ne bi volio živjeti?!
MANJE ZLO
Sada malo o činjenicama. Kako sam pokušao objasniti, između koprivničkih Podravaca i križevačkih Prigoraca postoje ozbiljne mentalitetske i političko-iskustvene razlike. Podravcima prelazak preko brojnih carevdarskih zavoja predstavlja i razliku u načinu razmišljanja, što i nije tako zanemariv problem.
Te se dvije bivše općine nisu našle u istoj županiji iz ljubavi, već isključivo zato što su obje bježale iz planirane Bjelovarske županije, prije toga Zajednice općine sa središtem u gradu koji je bio najprepoznatljiviji po okružnom zatvoru. Što su obje općine te 1993. još planirale u cilju županijskog povezivanja nije više bitno. Križevčani su, dakle, tada smatrali Koprivnicu manjim zlom od onoga što im je isprva nametano.
U svemu tome treba imati na umu da je općina Križevci u bivšem sustavu imala privilegirani status tzv. brdsko-planinskih općina, koje su imale određene porezne olakšice. Koprivnica nikad nije imala nikakve olakšice i uvijek je izdvajala više prihoda nego što ih je iz proračuna dobivala natrag. A kad nešto dobivaš ili gubiš. onda to postaje i način razmišljanja.
DRSKI KOPRIVNIČANCI
Ono što posebno brine u vašim prosudbama, gospodine Majdak, kao i mentalnom sklopu onih koji vas u tome iz pozadine podupiru, tiče se ocjene da je županija imala smisla samo kad joj je na čelu bio križevački kadar Darko Koren. Trajalo je to vama prekratkih 18 godina, ne računajući i neke Friščićeve dvojbene kompromise iz Korenovog dožupanskog razdoblja. Kad su drski Koprivničanci, uz pomoć đurđevačkih Podravaca, odlučili za župana izabrati svog sugrađana Tomislava Golubića, najednom ništa ne valja. Baš ništa. Potop. Totalna katastrofa.
Koprivničanci su preko noći postali tlačitelji, profiteri, zločesti gazde, a mrski župan ne radi ništa drugo nego danonoćno razmišlja kako da nešto uskrati i preotme jadnim Križevčanima, ili barem kako da im grdno napakosti. Primjer bi mogla biti jako problematična vika i krika o planiranom gradskom uredu za izdavanje građevinskih dozvola, s obzirom da u Križevcima odavno funkcionira županijski arhitektonski ured sa šest zaposlenika pa uopće nema zastoja u izdavanju dozvola. Grad tu želi nešto drugo, o čemu će zasigurno još biti govora.
Očito je tu riječ o iznimno problematičnom, uskogrudnom, neempatičnom načinu razmišljanja, na samom rubu političke patologije. Koprivničanci to ne mogu prihvatiti, a veliko je pitanje kako sve to prosuđuju Križevčani izvan vašeg majdakovskog kruga. Složit ćete se da način razmišljanja postaje i općom imenicom. To je zapravo i pohvala na vaš račun.
PUNO SREĆE I USPJEHA
Ako se ostvari u proceduralnom smislu nimalo jednostavno izdvajanje Prigorja iz postojećeg županijskog ustroja, buduća bi Koprivnička županija izgubio oko 30 posto teritorija i gotovo isti postotak stanovništva, što bi joj bilo dovoljno da samostalno funkcionira. Točno je, tri bi županije imale i nešto manji broj stanovnika, dok kvadratni kilometri ne znače puno. Koprivničancima bi to bilo manje stresno, a i lišeno ispraznih i tendencioznih naklapanja o tome kako ona, poput Tahija u Gupčevoj buni, nekoga „ugnjetava“.
Ništa što nije temeljeno na interesima i dobroj volji ne može biti uspješno i korisno. Bolje je s time se na vrijeme suočiti. Možda je priprema toga i razdvajanje križevačkog područja u Bjelovarsko-križevačku biskupiju te prebacivanje podravskih gradova i općina u slavonsku izbornu jedinicu. Očito je da smo ionako sve manje vezani.
Zato vam, gospodine Majdak, kao i svima koji su uvjereni u svrhovitost referendumskog projekta, najiskrenije želim, a tako zasigurno razmišlja i mnoštvo Podravaca, puno sreće, uspjeha i dosad uskraćenog prosperiteta u novoj županiji. Zavrijedili ste sve što činite.