Foto: danica.pro / ARHIVA / ILUSTRACIJA / Fotografija nema baš nikakve veze s događajem iz teksta i samo je ilustrativna
Suša i visoke temperature nova su europska klimatska stvarnost.
Ove godine zabilježeni su novi temperaturni rekordi, a vodostaji rijeka poput Drave i Dunava na povijesno su niskim razinama.
Hrvatska je dosad preživjela dva dugotrajna toplinska vala, a nakon kratkotrajnog pogoršanja vremena koje bi trebalio stići sutra, Državni hidrometeorološki zavod od sredine tjedna najavljuje novi toplinski val i temperature koje će dosezati i 40 stupnjeva.
Sve to izravno utječe na poljoprivredu koja se sve teže nosi s problemima izazvanima novim klimatskim ekstremima.
Ivica Baranašić, predsjednik Županijske poljoprivredne komore i član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako su štete zbog suše i visokih temperatura na poljoprivrednim kulturama već vidljive.
– Upravo sam izašao sa sastanka na kojem se govorilo o tome da će se morati proglasiti suša za prostor cijele županije, a razgovaralo se i o projektima navodnjavanja. Štete zbog suše i visokih temperatura će sigurno biti, i to u smanjenim prinosima, ali i smanjenoj kvaliteti – otvoreno govori.
Priznaje da su poljoprivrednici ove godine imali više sreće nego pameti jer su vremenski uvjeti dio godine bili donekle povoljni pa su određene kulture ipak uspjele.
– Najprije mislim na pšenicu, uljanu repicu, ječam, pšenicu i slične jesenske kulture. Tada su uvjeti bili povoljni pa su i prinosi bili rekordni, a kvaliteta dobra. S druge strane, na kukuruzu se već itekako vide utjecaji suše, no sreća je u tome što će i te štete biti lokalizirane – kaže.
Gorući problem suše i visokih temperatura mogao bi se donekle ublažiti uspostavljanjem sustava navodnjavanja, no Baranašić upozorava kako s time treba biti oprezan.
– Ne može se samo tako navodnjavati uslijed visokih temperatura jer biljke mogu doživjeti temperaturni šok. Osim toga, projekti navodnjavanja koje je Koprivničko-križevačka županija pokrenula dobro napreduju, no plan je uzimati vodu iz Drave, a Drava ima povijesno niski vodostaj i vjerojatno će tako sve češće biti i u budućnosti – objašnjava.
I dok je navodnjavanje prioritet, Baranašić misli da bi se trebalo okrenuti i uzgoju nekih novih kultura u suradnji s Podravkom.
– Navodnjavanje će se riješiti, ali krajnji korak trebao bi biti u tome da Podravka kao naša najveća prehrambena industrija pokaže veći interes za proizvodnju povrća na prostoru naše županije pa da onda to povrće navodnjavamo. Navodnjavanje kukuruza i pšenice nema smisla, mora se razmišljati o drugim kulturama – tvrdi.
Kao primjer navodi suncokret i soju, ratarske kulture kojih prije petnaestak godina u Podravini i Prigorju gotovo da i nije bilo, a danas uspijevaju bolje od kukuruza.
Na to se pak veže problem dobivanja poticaja jer, da bi ih poljoprivrednici dobili, moraju imati četiri različite kulture koje u određenim vremenskim razdobljima mijenjaju.
Istodobno, temperature zraka i tla već godinama rastu, a problem je i sve učestalija pojava vjetra koji dodatno isušuje zemlju.
– Istina je da temperature zraka i tla na našem području rastu. Podravka je nekada imala Službu razvoja koja je redovno pratila temperature i to su bili podaci koje sam redovno koristio. Iz iskustva mogu reći da su se uz temperature povećali i vjetrovi, a za zemlju nije isto ako je temperatura 30 stupnjeva bez vjetra ili s vjetrom koji dodatno isušuje zemlju – pojašnjava.
Poljoprivrednici se zato moraju okretati reduciranim i konzervacijskim tehnikama obrade tla, poput sijanja leguminoza koje tlu pomažu zadržati vlagu ako je nema ili upiti njen višak te održati razinu humusa.
Nažalost, ni to ne dolazi bez svojih problema. Suša i visoke temperature ne dovode do pojava bolesti biljaka, ali ako se tlo manje prevrće da bi se zadržala vlaga, povećava se populacija korova i štetnika poput poljskih miševa ili moljaca.
Uza sve to, Baranašić ističe i najezdu divljači koja je kadra opustošiti čitave usjeve.
– Uz granicu s Mađarskom dolazi i po 500 komada jelenske divljači koja pojede sve. Trebalo bi vidjeti što bi se moglo sijati, a da divljač ne pojede. S lovcima smo sada pokrenuli rješavanje te problematike pa se krenulo s većim odstrelima, no ni to se ne može riješiti preko noći. Problema je na sve strane, ali borimo se i pokušavamo ići redom – zaključuje.
NEDAVNO OBJAVLJENO
