Foto: IVAN GROBENSKI / Esktremna suša i vrućina utjecat će na kvalitetu zrna kukuruza
Kukuruz na podravskim poljima pod sve većim je stresom dugotrajnih toplinskih valova, visokih temperatura i sad već ekstremne suše.
Ova kultura i općenito je posebno osjetljiva na sušna razdoblja i visoke temperature koje mogu dovesti do izostanka oplodnje i nedovoljnog nalijevanja zrna.
Zbog toga bi prinosi mogli biti značajno manji nego prijašnjih godina, a ekstremni klimatski uvjeti utjecat će i na njihovu kvalitetu.
U Podravini je kukuruz i dalje dominantna kultura pa poljoprivrednici već sada strahuju od jesenje žetve koja bi mogla razočarati.
Mladen Ferenčak iz Mičetinca kod Đurđevca obrađuje oko 280 hektara zemlje te kaže kako je već sada nedvojbeno da će šteta od suše i vrućina biti.
– Najgore će proći kukuruz na površinama gdje je temlja puna šodra i pijeska. Za razliku od Slavonije gdje je stanje još gore, u vrijeme cvatnje kukuruza imali smo dobro vrijeme pa je biljka oplodila i ima zrna. E sad, kakvo će ono gdje biti, vidjet ćemo – kaže Ferenčak.
Ističe da je cvatnja najvažnija pa će najmanje štete biti na površinama s ranih hibridima koji su cvali kada su vremenski uvjeti u Podravini bili dobri. Kvaliteta je, ipak, druga priča.
– Ekstremni ljetni uvjeti, visoke temperature i suša svakako će utjecati na kvalitetu kukuruza. Kukuruz na pjeskovitoj zemlji s malo humusa i slično imat će šturo, ljuskasto i neispunjeno zrno. Kasnije sorte na plitkoj pjeskovitoj zemlji bit će katastrofa. Sve ovisi o tome na koji je kukuruz i kada posijan na kakvoj zemlji – kaže.
I njegovi će prinosi mjestimično biti dobri, a mjestimično prilično loši, no Ferenčakov je stav da ne treba očajavati, već prihvatiti klimatske promjene i prilagoditi se.
– Činjenica je da su nas stigle velike klimatske promjene. Međutim, nije sve crno, donijele su nam i dobrih stvari. Prije u Podravini uopće nije bilo suncokreta, a sad ga ima koliko hoćete jer njemu ovakvo vrijeme odgovara. Podravina je ipak ove godine dobivala nešto kiše i ovakvi uvjeti su za suncokret gotovo idealni – pojašnjava.
Mišljenja je zato da bi se poljoprivrednici trebali početi snažnije okretati i drugim kulturama poput već spomenutog suncokreta jer tržište postoji.
– Imali smo i fantastične prinose pšenice, ječma, uljane repice… Cijene su druga priča, žitarice imaju lošu cijenu, ali uljarice imaju dobru – napominje.
Što se spašavanja kukuruza tiče, ove je godine prekasno jer mu je potrebna ozbiljnija količina padalina kakva se na vremenskim prognozama u sljedećim danima ne očekuje.
– Ne može ga spasiti ništa manje od 40 do 50 litara kiše. Prekasno je da bi se biljka oporavila, jedino se možemo nadati tome da će se zrno još malo popuniti. Da je poštena kiša pala prije dva ili tri tjedna, to bi bila druga priča, ali nije – zaključuje.
NEDAVNO OBJAVLJENO
