Foto: TWITTER / ILUSTRACIJA
U Hrvatskoj živi čak 787.000 osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.
Riječ je o 20,7 posto stanovnika, otkriva nova velika anketa o siromaštvu koju je tijekom protekle godine proveo Državni zavod za statistiku. U DZS-u navode kako su anketirali oko 10.000 kućanstava.
Prag rizika od siromaštva lani je za jednočlano kućanstvo iznosio 753 eura mjesečno, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio oko 1580 eura mjesečno. Oni koji su zarađivali manje žive u riziku od siromaštva.
Osoba u siromaštvu u RH manje je nego predlani kad ih je bilo 21,7 posto. Tijekom 2023. postotak je bio isti kao lani, a 2022. godine bilo ih je 19,9 posto. Po svemu sudeći, lani se pad siromaštva dogodio zbog rasta plaća u javnom sektoru. No, zato je siromašnih osjetno više nego prije 15 godina.
Procijenjene stope siromaštva u 2011. godini za tadašnja tri statistička područja u RH bile su 10,3 posto za Sjeverozapadnu Hrvatsku, 28,1 posto za Središnju i istočnu Hrvatsku te 12,6 posto za Jadransku regiju. Prema pragu rizika od siromaštva, udio siromašnih u Hrvatskoj te je godine procijenjen na 16,3 posto.
Danas ta stopa, kako navodi DZS, iznosi 20-ak posto. Moguće da metodologija izračuna tada i danas nije ista te da je brojke teško uspoređivati, ali trend je svakako porazan. Zato i ne čudi da većina Hrvata već desetljećima smatra kako nam “zemlja ide u pogrešnom smjeru”.
Lani je najviše siromašnih živjelo u Panonskoj Hrvatskoj (prostor između Siska i Slavonije), čak 30 posto. Slijede Jadranska Hrvatska s 20,6 posto, Sjever (Zagorje, Međimurje, Varaždin, Koprivnica) sa 17,6 posto i Zagreb s 12,4 posto. Stolni grad jedini je lani imao rast – godinu ranije stopa je iznosila 11,1 posto.
Prema anketi Državnog zavoda za statistiku, 4,2 posto osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. To je oko 160.000 ljudi. Čak 32,6 posto osoba pak ne mogu si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove kućanstva. To je 1,2 milijuna ljudi.
S druge strane, 4,7 posto osoba žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan. Preračunato u stvarne brojke, takvih je u Hrvatskoj lani bilo oko 179.000.
Na koncu, 31,2 posto stanovnika živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava, a svota iznosi najmanje 494 eura. Dakle, blizu 1,2 milijuna ljudi ne može si platiti veći kvar na automobilu ili kupiti novu perilicu rublja bez posudbe novca.
Istraživanje državnih statističara otkriva i kako čak 726.000 stanovnika živi u kućanstvima koja vrlo teško ili teško spajaju kraj s krajem. S manjim teškoćama kraj s krajem spaja oko 1,6 milijuna osoba. Dakle, samo trećina žitelja Hrvatska nema nikakvih problema u spajanju kraja s krajem svaki mjesec.
NEDAVNO OBJAVLJENO
