Sabor je u srijedu izmijenio Prekršajni zakon kojim se uvode veće maksimalne novčane kazne za raziličite prekršaje. Stupa na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama, dakle uskoro.
Maksimalna novčana kazna za izdavanje obveznog prekršajnog naloga povećava se s 664 na 1000 eura, a najveći iznos kazne koja se može naplatiti na mjestu povećan je sa 265 na 390 eura. Najviša kazna za prekršaje kod kojih je moguće izreći samo upozorenje povećana je sa 133 na 300 eura.
Što te izmjene konkretno znače za vozače na hrvatskim cestama? Odgovore je detaljno i plastično dočarala Tatjana Potkonjak u Reviji HAK-a koja tumači kako je glavni cilj drastično smanjenje broja predmeta koji guše prekršajne sudove.
Dizanje granice obveznog prekršajnog naloga na 1000 eura u praksi znači kako će vam policija sada moći ispisati nalog za znatno veći broj težih i skupljih prekršaja, čime se odmah širi krug situacija u kojima vozači mogu iskoristiti omiljenu pogodnost da plate dvije trećine kazne, bez odlaska na sud.
IZRICANJE UPOZORENJA
“Na sličan način raste i limit za naplatu kazne na samom mjestu počinjenja prekršaja. Maksimum koji je iznosio 265 eura sada se penje na 390 eura, što znači da se popis grijeha koje možete riješiti u hodu, plativši tek polovicu propisanog iznosa, značajno produljuje”, piše kolegica Potkonjak.
I izricanje upozorenja, pisanog ili usmenog, umjesto kazne postaje znatno dostupnije.
Maksimum propisane kazne za prekršaje u kojima vas policajac može samo upozoriti penje se sa 133 na 300 eura. No, postoji i hladan tuš za sve one koji vole ‘organe reda’ povlačiti za nos. Potpuno je ukinuta mogućnost plaćanja dvije trećine novčane kazne izrečene u sudskoj presudi.
“Poruka sustava je kristalno jasna i neumoljiva: popusti, popusti i samo popusti vrijede isključivo ako surađujete odmah na početku, odnosno ako platite ili bez pogovora prihvatite nalog. Odlučite li se kockati na sudu i izgubite, platit ćete punu cijenu”, navodi Revija HAK-a.