Hrvatska ima sve manje stanovnika koji su suočeni s ozbiljnim siromaštvom, otkrivaju podaci Eurostata.
Prema novim podacima za prošlu godinu, lani je 6,8 posto stanovništva EU bilo suočeno s ozbiljnom materijalnom i socijalnom oskudicom. Udio je blago porastao u odnosu na predlani, za 0,1 posto.
Rumunjska lani bilježi najveću stopu teškog siromaštva s kojim je suočeno gotovo 20 posto stanovnika, a slijede Bugarska (18), Grčka (13,5), Mađarska (10,4) i Španjolska (9 posto).
Nasuprot tome, Slovenija ima tek dva posto građana suočenih s ozbiljnim siromaštvom i po tome je najbolja u Europskoj uniji. Slijede Cipar (2,4) te Švedska, Luksemburg i Estonija (po 2,5 posto).
Švicarska najbolja
Hrvatska je također u društvu najboljih EU članica sa stopom od 2,8 posto. Usporedbe radi, po tome smo osjetno bolji od Irske u kojoj je šest posto jako siromašnih te Njemačke sa stopom od gotovo sedam posto.
Povijesni podaci Eurostata otkrivaju i kako je Hrvatska nakon ulaska u EU značajno popravila materijalno-socijalni status svojih žitelja. Primjerice, tijekom 2015. godine regija kontinetalne Hrvatske imala je gotovo 16 posto ozbiljno siromašnih stanovnika, a jadranska Hrvatska blizu deset posto.
Tijekom 2020. kontinentalna Hrvatska bilježi 6,3 posto jako siromašnih, a jadranska Hrvatska 8,3 posto, otkrivaju podaci europskog statističkog ureda. Uvjerljivo najmanje sirotinje u cijeloj Europi iste godine bilježi regija središnje Švicarske – tek 0,2 posto.
Taj je postotak u našoj zemlji i nakon toga nastavio padati pa je lani prosjek za cijelu Hrvatsku, dakle, iznosio 2,8 posto (oko 109.000 stanovnika). Manje od tri posto socijalnih slučajeva ima tek devet zemalja Europske unije.