Hrvatska je lani imala pozitivan migracijski saldo s inozemstvom: doselilo je oko 19.000 ljudi više nego što ih se odselilo.
Slična je situacija i s hrvatskim županijama koje također bilježe više povrataka iz stranih zemalja, nego odlazaka u njih. Uz jednu jedinu iznimku – Sisačko-moslavačka ima minus od 250 ljudi, otkrivaju novi podaci Državnog zavoda za statistiku.
Kad je riječ o ukupnom migracijskom saldu (među županijama i s inozemstvom), negativan skor bilježi njih osam. Najveći minus imaju ove četiri: Sisačko-moslavačka (560), Brodsko-posavska i Koprivničko-križevačka županija (po 200) te Virovitičko-podravska (160 više odseljenih nego doseljenih).
Najviše siromašnih
Negativan migracijski saldo još su imale Požeško-slavonska (120), Karlovačka (100), Bjelovarsko-bilogorska (75) i Vukovarsko-srijemska županija (minus od 70 stanovnika tijekom prošle migracijske godine).
Riječ je najvećim dijelom o statističkom području Panonske Hrvatske koja obuhvaća Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Karlovačku i Sisačko-moslavačku županiju.
Prema velikoj anketi DZS-a, lani je najviše siromašnih živjelo upravo u Panonskoj Hrvatskoj, čak 30 posto. Slijede Jadranska Hrvatska s 20,6 posto, Sjever (Zagorje, Međimurje, Varaždin, Koprivnica) sa 17,6 posto i Zagreb s 12,4 posto.
Koprivničko-križevačka županija je prema statističkim regijima koje smo prije 15-ak godina uveli zbog Europske unije pripala u razvijeniji Sjever. No, prema migracijama – ali i brojnim drugim pokazateljima razvijenosti (bdp, zaposlenost, dodana vrijednost, izvoz) – našla se u siromašnijoj Panonskoj Hrvatskoj.
Ubi bene, ibi patria
Preostale županije na sjeverozapadu zemlje, odnosno statističkom Sjeveru, bile su u migracijskog pozitivi: Zagorje je godinu završilo u plusu od 110 stanovnika, varaždinski kraj 80, a Međimurje je imalo ukupno 70 više doseljenih nego odseljenih.
Pozitivni rekorderi protekle su godine bili Zagrebačka županija (ukupno 3500 više doseljenih nego odseljenih), Istra (3300), Split (3000) te Rijeka, Zadar i Grad Zagreb (po 2400), navodi Državni zavod za statistiku (podaci se odnose na cijele županije).
Migracijske brojke neumoljivo otkrivaju staru istinu – ljudi idu tamo gdje je bolje. Ili, da zaključimo čuvenom latinskom sentencom: “Ubi bene, ibi patria”.