Suša i visoke temperature nova su europska klimatska stvarnost.
Ove godine zabilježeni su novi temperaturni rekordi, a vodostaji rijeka poput Drave i Dunava na povijesno su niskim razinama.
Hrvatska je dosad preživjela dva dugotrajna toplinska vala, a nakon kratkotrajnog pogoršanja vremena koje bi trebalio stići sutra, Državni hidrometeorološki zavod od sredine tjedna najavljuje novi toplinski val i temperature koje će dosezati i 40 stupnjeva.
Sve to izravno utječe na poljoprivredu koja se sve teže nosi s problemima izazvanima novim klimatskim ekstremima.
PROGLAŠNJE SUŠE
Ivica Baranašić, predsjednik Županijske poljoprivredne komore i član upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako su štete zbog suše i visokih temperatura na poljoprivrednim kulturama već vidljive.
– Upravo sam izašao sa sastanka na kojem se govorilo o tome da će se morati proglasiti suša za prostor cijele županije, a razgovaralo se i o projektima navodnjavanja. Štete zbog suše i visokih temperatura će sigurno biti, i to u smanjenim prinosima, ali i smanjenoj kvaliteti – otvoreno govori.
Priznaje da su poljoprivrednici ove godine imali više sreće nego pameti jer su vremenski uvjeti dio godine bili donekle povoljni pa su određene kulture ipak uspjele.
– Najprije mislim na pšenicu, uljanu repicu, ječam, pšenicu i slične jesenske kulture. Tada su uvjeti bili povoljni pa su i prinosi bili rekordni, a kvaliteta dobra. S druge strane, na kukuruzu se već itekako vide utjecaji suše, no sreća je u tome što će i te štete biti lokalizirane – kaže.
NAVODNJAVANJE I NOVE KULTURE
Gorući problem suše i visokih temperatura mogao bi se donekle ublažiti uspostavljanjem sustava navodnjavanja, no Baranašić upozorava kako s time treba biti oprezan.
– Ne može se samo tako navodnjavati uslijed visokih temperatura jer biljke mogu doživjeti temperaturni šok. Osim toga, projekti navodnjavanja koje je Koprivničko-križevačka županija pokrenula dobro napreduju, no plan je uzimati vodu iz Drave, a Drava ima povijesno niski vodostaj i vjerojatno će tako sve češće biti i u budućnosti – objašnjava.
I dok je navodnjavanje prioritet, Baranašić misli da bi se trebalo okrenuti i uzgoju nekih novih kultura u suradnji s Podravkom.
– Navodnjavanje će se riješiti, ali krajnji korak trebao bi biti u tome da Podravka kao naša najveća prehrambena industrija pokaže veći interes za proizvodnju povrća na prostoru naše županije pa da onda to povrće navodnjavamo. Navodnjavanje kukuruza i pšenice nema smisla, mora se razmišljati o drugim kulturama – tvrdi.
Kao primjer navodi suncokret i soju, ratarske kulture kojih prije petnaestak godina u Podravini i Prigorju gotovo da i nije bilo, a danas uspijevaju bolje od kukuruza.
RAST TEMPERATURA ZRAKA I TLA
Na to se pak veže problem dobivanja poticaja jer, da bi ih poljoprivrednici dobili, moraju imati četiri različite kulture koje u određenim vremenskim razdobljima mijenjaju.
Istodobno, temperature zraka i tla već godinama rastu, a problem je i sve učestalija pojava vjetra koji dodatno isušuje zemlju.
– Istina je da temperature zraka i tla na našem području rastu. Podravka je nekada imala Službu razvoja koja je redovno pratila temperature i to su bili podaci koje sam redovno koristio. Iz iskustva mogu reći da su se uz temperature povećali i vjetrovi, a za zemlju nije isto ako je temperatura 30 stupnjeva bez vjetra ili s vjetrom koji dodatno isušuje zemlju – pojašnjava.
Poljoprivrednici se zato moraju okretati reduciranim i konzervacijskim tehnikama obrade tla, poput sijanja leguminoza koje tlu pomažu zadržati vlagu ako je nema ili upiti njen višak te održati razinu humusa.
DIVLJAČ I ŠTETNICI
Nažalost, ni to ne dolazi bez svojih problema. Suša i visoke temperature ne dovode do pojava bolesti biljaka, ali ako se tlo manje prevrće da bi se zadržala vlaga, povećava se populacija korova i štetnika poput poljskih miševa ili moljaca.
Uza sve to, Baranašić ističe i najezdu divljači koja je kadra opustošiti čitave usjeve.
– Uz granicu s Mađarskom dolazi i po 500 komada jelenske divljači koja pojede sve. Trebalo bi vidjeti što bi se moglo sijati, a da divljač ne pojede. S lovcima smo sada pokrenuli rješavanje te problematike pa se krenulo s većim odstrelima, no ni to se ne može riješiti preko noći. Problema je na sve strane, ali borimo se i pokušavamo ići redom – zaključuje.