Foto: PODRAVKA / ILUSTRACIJA / Kušanje hrane u Podravki
Uravnotežena prehrana ključ je dobrog zdravlja.
Rečenica je to koja se često čuje kada se govori o važnosti prehrane u očuvanju zdravlja, no rijetko se može čuti i što to točno podrazumijeva.
Prehranom kao svojevrsnim lijekom koji uzimamo svakodnevno i po vlastitom receptu, u Zavodu za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije bavi se doktorica Maja Blažeković, specijalistica epidemiologije i voditeljica Savjetovališta za prevenciju prekomjerne tjelesne težine i debljine.
Pravilna i zdrava prehrana, pojašnjava Blažeković, nije privremena dijeta već dugoročni stil života koji štiti zdravlje, pruža energiju i daje optimalno funkcioniranje tijela.
– Važno je da jedemo raznoliko, namirnice iz svih skupina hrane kako bi se osigurali svi esencijalni nutrijenti. Unos hrane treba odgovarati našim energetskim potrebama bez prejedanja, a ravnoteža znači pravilan omjer proteina, ugljikohidrata i masti te vitamina i minerala – kaže Blažeković.
Jednostavno pravilo za slaganje svakog glavnog obroka bez kompliciranog brojanja kalorija je podijeliti obrok na polovice i četvrtine.
– Polovica tanjura trebalo bi biti raznobojno povrće i voće, svježe ili kuhano. Četvrtina tanjura kvalitetni proteini poput nemasnog mesa (piletina, puretina) ribe, jaja, mahunarki (grah, leća) ili tofua. Druga četvrtina trebali bi biti ugljikohidrati poput integralne riže, zobi, kvinoje, krumpira ili integralne tjestenine – navodi.
Dodatak tanjuru su zdrave masti kojih ima u maslinovom ulju, avokadu, orašastim plodovima i sjemenkama.
I dok postoje dobre i nutritivno bogate namirnice, postoje i one koje bi trebalo što više izbjegavati.
To su prije svega ultra-prerađeni proizvodi, rafinirani šećeri i zaslađena pića, suhomesnati proizvodi i prerađevine, transmasne kiseline, rafinirane žitarice te prekomjerni kofein i alkohol.
– Kupovne slane i slatke grickalice, gotova jela i brza hrana sadrže previše konzervansa i praznih kalorija. Klasični gazirani sokovi, energetki napici i slatkiši naglo dižu šećer u krvi, a kobasice, hrenovke, salame i slanina imaju visoke količine nitrata i natrija – navodi Blažeković.
K svemu dodaje i margarin te hranu u prženom ulju koja šteti kardiovaskularnom sustavu, bijeli kruh, tjesteninu i proizvodi od bijelog brašna koji imaju nisku nutritivnu vrijednost. Kofein i alkohol, upozorava, negativno utječu na probavu, kvalitetu sna i opći osjećaj smirenosti.
Doktorica Blažeković i u svom privatnom svakodnevnom životu prakticira ono što preporučuje pacijentima pa je tako uvijek za domaće i provjerene namirnice zbog čega ima i vlastiti vrt.
– Nastojim imati što više domaćeg netretiranog povrća. Isto je i s mesom, kupujem u provjerenim mesnicama, a izbjegavam trgovačke lance. Držim se navedenih pravila zdrave prehrane i sve to provodimo svi u obitelji koliko je moguće. Naravno, ne možemo izbjeći sve pa rijetko posegnem i za slatkim, a biram čokoladu i domaće kolače – zaključuje.
Dolaskom ljeta i visokih temperatura, mijenjaju se tjelesne potrebe, a onda i namirnice koje bismo trebali konzumirati.
I dok nam je zimi potrebnija energetski jača hrana koja pomaže u zadržavanju topline i štiti nas od mogućih infekcija uzrokovanih padom imuniteta, tijekom ljetnih mjeseci organizam prirodno traži laganiju hranu.
Magistra nutricionizma Maja Vidaković iz Podravkine službe Senzorike i nutricionizma savjetuje da se u prehranu tijekom vrućih dana uključe namirnice koje su lako probavljive, bogate vodom i mineralima koji se gube znojenjem i s više vlakana.
– Ljeti se preporuča više svježeg, sezonskog voća i povrća. Lubenica, dinja, breskve, bobičasto voće, krastavci, tikvice, rajčica, paprika i lisnato povrće odličan su izbor. Uz vodu, ove namirnice obiluju vitaminima i mineralima koji su prijeko potrebni našoj koži koju ljeti najviše izlažemo suncu te prehrambenim vlaknima koja pomažu probavi. Uz to su i niskokalorične, ne debljaju – kaže Vidaković.
Dodaje i kako je najbolji izbor jelovnika ljeti onaj mediteranski jer obiluje ribom, maslinovim uljem, začinima te drugim nemasnim namirnicama.
– Mediteranska kuhinja najbolji je način prehrane današnjice što su potvrdili znanstvenici diljem svijeta. Uz redovitu tjelesnu aktivnost osigurava veselo i zdravo djetinjstvo, adolescentsku dob te produktivniji, kvalitetniji i duži radni i životni vijek odraslih – pojašnjava.
Napominje da bi ljeti trebalo izbjegavati sve one već spomenute namirnice koje se niti inače ne preporučuju, a posebno treba pripaziti na sve ono što se lako kvari: svježe i mljeveno meso, svježa riba i morski plodovi, jaja, kremasti kolač i mliječni proizvodi.
– Kombinacija pravilne prehrane i dostupnosti nutritivno unaprijeđenih proizvoda dodatno olakšava donošenje zdravijih izbora, čak i u ubrzanom ljetnom ritmu – zaključuje.
Serijal tekstova “Domaća hrana: od polja do stola u Podravini i Prigorju” nastao je uz potporu Koprivničko-križevačke županije
Pitali smo doktore i nutricioniste: kako se zdravo hraniti
Oni provjeravaju što jedemo i paze da namirnice na tanjuru budu ispravne
Županija značajno povećala iznos poticaja za poljoprivrednike
Županija pokrenula tri projekta izgradnje sustava navodnjavanja
Na tržnicama je domaće. Županija je zato uvela posebnu potporu
Tržnica kao vinska kulisa: domaća hrana savršeno ide uz domaću kapljicu
Podravski farmer: ‘Ovo je dokaz da Županija misli na nas’
‘Naša kisela paprika sa zeljem je hit: najprodavanija je na sajmu’
NEDAVNO OBJAVLJENO
