Stočarstvo na području Podravine i Prigorja ima dugu tradiciju.
Posebno je to vidljivo u peradarstvu, svinjogojstvu i govedarstvu, a što je prepoznala i Koprivničko-križevačka županija te po prvi puta osigurala potpore za uzgoj i kupovinu junica.
Ovom mjerom nastoje očuvati proizvodnju mlijeka te stvoriti uvjete za daljnji razvoj mliječnog govedarstva kao jedne od najvažnijih poljoprivrednih grana.
VELIK INTERES STOČARA
Županija je za potpore male vrijednosti za uzgoj i kupovinu valjanih mliječnih i kombiniranih pasmina junica ove godine osigurala 80.000 eura, odnosno dvostruko više nego što je prvotno bilo planirano.
Dvostruko povećanje sredstava rezultat je iznimnog interesa stočara. Na javni poziv prijavilo se njih 130, a do 2000 eura potpora dobilo je 55 korisnika s najvećim ostvarenim brojem bodova.
Među njima je i Franjo Imbrišić iz Kozarevca, sela kod Kloštra Podravskoga, istočno od Đurđevca, koji na svojem poljoprivrednom gospodarstvu drži 56 junica, 60 krava, 28 teladi te 18 junadi u tovu. Županijsku potporu iskoristio je za vlastiti uzgoj četiri junice.
– Županija dosad nije imala ovakvu mjeru, a svaka potpora itekako pomaže. Ako pogledate rang listu, više stočara se prijavilo za vlastiti uzgoj, nego za kupnju junica što je također dobro. Ovo je svakako poticajna mjera koja dokazuje da netko ipak misli na nas – kaže Imbrišić.
Ističe kako se prvenstveno bavi uzgojem pa će junad iz tova dalje predati mesarima, a cilj mu je uzgojiti bika za Centar za reprodukciju u čemu je ove godine i uspio.
– Za Centar se testiraju najbolji od najboljih. Godišnje ih se genomski testira do 15 komada, a rijetko koji i na nacionalnoj razini zadovolji kriterije. Osim toga, junad prodajemo pretežno u Slavoniju, a druge bikove za prirodni pripust. Sve žensko ostavljamo za mužnju – pojašnjava.
DRŽAVA NEMA SLUHA
Njegova obitelj tradicionalno je u ovom poslu. 1996. godine počeli su se baviti mljekarstvom, a do 2004. godine izgradili su i napunili prvu štalu.
– Danas imamo jednu štalu za muzne krave i jednu za junice. Proizvodimo i svoju hranu, talijanski ljulj i kukuruz za silažu i sjenažu, a imamo i pšenicu zbog plodoreda i slame – kaže.
Ova je godina problematična za kukuruz koji raste na pjeskovitom tlu, no njegova stoka neće ostati bez hrane. Na gospodarstvu imaju 14 hektara površine i već su zasilirali sve što im je potrebno.
Iako je stočarstvo tradicionalno prisutno na području županije, danas ga je sve manje i u velikim je problemima. Imrbišak za to prije svega krivi državu koja za stočare nema sluha.
– Država se premalo zauzima za nas. Član sam HUSIM saveza, često sam na raznim sastancima… Tri godine nam nešto obećavaju pa se za tri godine sjete da to neće ići i ispune 20 posto od onoga što su obećali. Stočarstvo je daleko najugroženiji sektor, ali je većinom slobodan od bolesti. Propadamo, a država samo stalno ponavlja da smo slobodno tržište na što oni ne mogu utjecati – otvoreno priznaje.
Dodaje i da bi se neke vrste olakšica zasigurno mogle uvesti, poput 10 centi na flaširanu vodu koja se prodaje u dućanima u zemlji koja je bogata pitkom vodom.
KOZAREVAC BEZ KRAVA
– Većina je u velikim problemima. Na primjer, propada i ratarstvo. Kako će ratar dobiti dobru cijenu za svoj proizvod, ako ovisimo o Talijanima? Nemamo stoku, a nemamo ni industriju koja bi nešto mogla preraditi. Talijan zna do ovdje kukuruz nema tko pojesti pa da se stvori dodana vrijednost i proizvođači su prisiljeni prodati njemu – objašnjava.
Da je stočarstvo na klimavim nogama, potvrđuje i činjenica da je u Kozarevcu svaka kuća nekada imala krave, a danas su štale prazne.
– Ne smije se podcijenjivati ni ljude koji imaju pet, šest krava. Deset ljudi s toliko krava i ipak se nešto skupi. I danas u Kozarevcu ima 60 krava, ali su sve na hrpi kod mene. Nekad ih je imala svaka kuća pa i najveća sirotinja. Nekad je u selu bilo oko 700 i više krava, to dovoljno govori o tome gdje smo danas – zaključuje.
Serijal tekstova “Domaća hrana: od polja do stola u Podravini i Prigorju” nastao je uz potporu Koprivničko-križevačke županije
DOSAD OBJAVLJENO U SERIJALU
Pitali smo doktore i nutricioniste: kako se zdravo hraniti
Oni provjeravaju što jedemo i paze da namirnice na tanjuru budu ispravne
Županija značajno povećala iznos poticaja za poljoprivrednike
Županija pokrenula tri projekta izgradnje sustava navodnjavanja
Na tržnicama je domaće. Županija je zato uvela posebnu potporu
Tržnica kao vinska kulisa: domaća hrana savršeno ide uz domaću kapljicu
Podravski farmer: ‘Ovo je dokaz da Županija misli na nas’
‘Naša kisela paprika sa zeljem je hit: najprodavanija je na sajmu’