Foto: IVAN GROBENSKI / Mljekar Ivica Mikulinjak na gospodarstvu u Vojvodincu
Lokalna poljoprivredna proizvodnja jedan je od najvažnijih čimbenika sigurne opskrbe zdravom hranom.
Jačanjem domaćih proizvođača jača se gospodarstvo i štiti se okoliš, a hrana koja dolazi na stolove domaćih kućanstava svježa je, zdrava i sigurna.
U Hrvatskoj koja uvozi značajan dio hrane koju troši, Koprivničko-križevačka županija aktivno radi na poticanju samodostatnosti lokalne proizvodnje izdašnim subvencijama lokalnih proizvođača.
Posljednjim rebalansom proračuna, Županija je za poticaje poljoprivrednika osigurala 640.000 eura, odnosno za 50 posto više nego što je to bilo planirano na početku prošle godine.
Pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Ivana Deskar ističe kako su posebnu potrebu subvencioniranja prepoznali u stočarskom i mljekarskom sektoru.
– Ove godine smo po prvi put uveli potporu male vrijednosti za uzgoj i kupovinu junica uzgojno valjanih mliječnih i kombiniranih pasmina. Cilj je pomoći proizvođačima u obnovi stada, očuvati proizvodnju mlijeka te pružiti konkretnu podršku sektoru koji je od iznimne važnosti za poljoprivredu Koprivničko-križevačke županije – kaže Deskar.
Za novu potporu već je pristigao značajan broj prijava, a rezultati će nakon formalnih provjera i bodovanja biti objavljeni tijekom ljeta.
Velik interes potvrđuje i činjenica da se broj prijavitelja gotovo izjednačio s Potporom male vrijednosti za ulaganje u materijalnu imovinu na poljoprivrednom gospodarstvu koja je godinama među najpopularnijim županijskim poljoprivrednim mjerama.
– Želimo sustavno jačati potpore stočarstvu i mljekarstvu te u dijalogu s proizvođačima oblikovati mjere koje odgovaraju stvarnim potrebama naših poljoprivrednika i doprinose dugoročnoj održivosti domaće proizvodnje hrane – ističe Deskar.
Županija je ove godine otvorila i Potporu male vrijednosti za industrijsku proizvodnju povrća odnosno nabavu sjemenskog i sadnog materijala povrtnih vrsta, nabavu zaštitinih sredstava za proizvodnju te jednogodišnje opreme za industrijsku preradu. Proizvođači mogu dobiti i do 40 posto prihvatljivih troškova, odnosno najviše do 1400 eura.
Otvorena je i Potpora male vrijednosti za poljoprivrednu proizvodnju u sustavu kratkih lanaca opskrbe, a sufinancira se 50 posto prihvatljivih troškova najma prodajnog prostora na tržnicama i drugim prodajnim prostorima, odnosno najviše do 500 eura.
– Proizvođače želimo potaknuti na izravnu prodaju vlastitih proizvoda, povećati dostupnost domaćih i svježih proizvoda građanima, skratiti put “od polja do stola” te ojačati konkurentnost obiteljskih gospodarstava – zaključuje pročelnica.
Potencijal stočarskog odnosno mljekarskog sektora potvrđuju upravo proizvođaći čija se kvaliteta prepoznaje i daleko izvan granica županije.
Jedan od njih je Ivica Mikulinjak, mljekar iz Vojvodinca kod Rasinje kojeg je Mljekarski list početkom ove godine proglasio najperspektivnijim mladim proizvođačem mlijeka.
Obitelj Mikulinjak mljekarstvom se bavi već desetljećima, a Ivici na gospodarstvu trenutno pomažu supruga, brat i roditelji. Mlijeko koje proizvode je prvoklasne kvalitete i otkupljuje ga Vindija, a ove su se godine po prvi put prijavili za županijske potpore.
– Željeli bismo nabaviti jedan stroj, a sufinanciranje bi nam pomoglo. Inače imamo 70 muznih krava i otprilike jednako toliko podmlatka, odnosno oko 130 grla – kaže Mikulinjak.
Lani su proizveli oko 550.000 litara sirovog mlijeka, a sličan prinos očekuju i ove godine.
– Količina koju proizvedemo svake je godine slična, no brojka ipak pomalo i kontinuirano raste. S druge strane, otkupna cijena je ista kao što je bila prije dvadeset i više godine, odnosno oko 50 centi po litri i tu pomaka nema – naglašava.
Dodaje i kako je hrvatska proizvodnja mlijeka u lošem stanju te je proizvođača sve manje. Istodobno, potencijali su ogromni.
– Proizvođača sirovog mlijeka ostalo je vrlo malo. Ima nas oko 2000, no većinom su to stara gospodarstva koja će se kroz nekoliko godina ugasiti. Ozbiljnijih proizvođača poput mene ostalo je možda tristotinjak. Potencijali postoje, ali ih džava ne koristi. Mogli bismo biti potpuno samodostatni u proizvodnji, možda imati i višak, samo da se stvari malo bolje poslože – ističe Mikulinjak.
Problerm je, pojašnjava, u sustavu džavnih poticaja koji ne vrednuje proizvodnju, već broj proizvođača.
– Odgovara im da se što više ljudi bavi nekakvom vrstom poljoprivrede, neovisno o količini proizvodnje. Oni u tome vide neke svoje brojeve, statistike… Više se možda pomaže nekog malog tko ne proizvodi ništa korisno za tržište, nego nas koji bismo mogli mlijekom i mesom hraniti i neki manji grad u Hrvatskoj – zaključuje.
Serijal tekstova “Domaća hrana: od polja do stola u Podravini i Prigorju” nastao je uz potporu Koprivničko-križevačke županije
Pitali smo doktore i nutricioniste: kako se zdravo hraniti
Oni provjeravaju što jedemo i paze da namirnice na tanjuru budu ispravne
Županija značajno povećala iznos poticaja za poljoprivrednike
Županija pokrenula tri projekta izgradnje sustava navodnjavanja
Na tržnicama je domaće. Županija je zato uvela posebnu potporu
Tržnica kao vinska kulisa: domaća hrana savršeno ide uz domaću kapljicu
Podravski farmer: ‘Ovo je dokaz da Županija misli na nas’
‘Naša kisela paprika sa zeljem je hit: najprodavanija je na sajmu’
NEDAVNO OBJAVLJENO
